Neočekivano

NEUGODAN OBRAT Hrvatsko gospodarstvo doživjelo pad nezabilježen još od 2014. godine

Branko Podgornik

Photo Igor Kralj/PIXSELL

Photo Igor Kralj/PIXSELL

Naglo se smanjuje industrijska proizvodnja, a u studenom i prosincu podbacio je i hrvatski izvoz. Iako je domaće gospodarstvo u cijeloj prošloj godini nastavilo rasti, Ekonomski institut procjenjuje da je u posljednjem kvartalu BDP pao 0,2 posto u odnosu na treći kvartal



ZAGREB Neugodne vijesti iz Njemačke i Italije, koje su u drugoj polovini prošle godine doživjele ekonomski zastoj, nisu ostale bez odjeka ni u našoj zemlji. Hrvatsko gospodarstvo u prosincu je naglo posrnulo, doživjevši pad aktivnosti koji se ne pamti već četiri i pol godine, prema jučerašnjoj objavi Ekonomskog instituta Zagreb.


Na nepovoljan razvoj događaja upućuje indeks CEIZ, kojim Ekonomski institut svakog mjeseca mjeri gospodarsku aktivnost u zemlji. Taj je indeks u prosincu pao 0,9 bodova u odnosu na studeni, što je njegova »najniža vrijednost od kolovoza 2014. godine«, upozoravaju u Institutu. Te godine Hrvatska je još bila u recesiji.


Zbog toga su se dodatno pogoršali gospodarski rezultati u posljednjem tromjesečju prošle godine, kada je Hrvatska – nakon dugog vremena – zabilježila pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, prema procjeni Instituta.


Negativni trendovi




Ako se taj negativni trend nastavi i u prvom tromjesečju ove godine, Hrvatska može pasti u ekonomsku recesiju. Takozvana tehnička recesija nastaje onda kada gospodarstvo zabilježi pad dva tromjesečja za redom, u usporedbi s prethodnim kvartalima – a to se upravo dogodilo susjednoj Italiji.


Da ne bude zabune, hrvatsko gospodarstvo i dalje bilježi rast u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Podaci Instituta zapravo govore da gospodarstvo naglo usporava tempo. Hrvatski BDP u cijeloj 2018. porastao je 2,6 posto, ali je u posljednjem kvartalu rast usporen na 2,3 posto na godišnjoj razini, procjenjuje Institut.


Preciznije rezultate o kretanju BDP-a objavit će Državni zavod za statistiku do kraja veljače. DZS raspolaže većim opsegom podataka od Ekonomskog instituta, pa su njegovi rezultati drukčiji, a nerijetko i pozitivniji. Ipak, indeks CEIZ pokazao se proteklih godina kao vjerodostojan pokazatelj trendova u domaćem gospodarstvu, koje se trenutačno nalazi na nizbrdici, ponajprije zbog malaksavanja proizvodnje.


– Industrijska proizvodnja, koja još od kolovoza bilježi uzastopna smanjenja godišnje stope rasta, u prosincu je zabilježila vrlo velik pad, čak 6,7 posto. Najvećim dijelom upravo zbog negativnih trendova industrijske proizvodnje, indeks CEIZ je u sva tri mjeseca zadnjeg tromjesečja zabilježio smanjenja vrijednosti u odnosu na prethodni mjesec, što upućuje na usporavanje ekonomske aktivnosti u odnosu na treće tromjesečje – priopćio je Institut. Ekonomska aktivnost, dodaje, usporava i na godišnjoj razini. To što je Hrvatska prošle godine ipak zabilježila rast BDP-a, Institut uvelike pripisuje turizmu, koji je i u prosincu skočio više od 10 posto, uz rast maloprodaje.


Pao robni izvoz


Da je hrvatsko gospodastvo na kraju prošle godine doživjelo neugodan obrat i šok, potvrđuju najnoviji, zabrinjavajući podaci DZS-a o podbačaju izvoza naših poduzeća. Robni izvoz u studenome pao je 5,5 posto u usporedbi s listopadom, a u prosincu je potonuo 6,7 posto u odnosu na studeni, rekla nam je Marina Tkalec iz Ekonomskog instituta, koja je angažirana na izradi indeksa CEIZ.


– Kada podatke o vanjskoj trgovini povežemo s BDP-om koji se računa na tromjesečnoj razini, dolazimo do pada robnog izvoza od 0,6 posto u posljednjem tromjesečju 2018. godine, mjereno u odnosu na prethodno tromjesečje –kaže Tkalec. Napominje da je to u skladu sa CEIZ-indeksom i očekivanim smanjenjem BDP-a u istom razdoblju. »Možemo stoga reći da je pad robnog izvoza imao negativan utjecaj i na BDP u četvrtom tromjesečju, ali za detaljnu analizu doprinosa po zemljama u koje izvozimo ipak treba pričekati detaljnije podatke DZS-a«, napominje ekonomistica.


Gledajući stanje na godišnjoj razini, hrvatski robni izvoz u cijeloj 2018. porastao je 3,5 posto. Bilo je to veliko usporavanje izvoza, jer je još 2017. rastao po godišnoj stopi od 13,8 posto. Očito, gospodarska kretanja posljednjih mjeseci znatno su se pogoršala, u Hrvatskoj i Europi, pa sada treba vidjeti što nas čeka iza ugla – oporavak, ili ulazak u novu recesiju.