ODGOVORNOST ZA MORSKE RESURSE

Nakon zabrane ribolova u Jabučkoj kotlini utvrđeni znakovi oporavka oslića i škampa

Orjana Antešić

Foto Ministarstvo poljoprivrede

Foto Ministarstvo poljoprivrede

Izuzetno smo zadovoljni činjenicom da se nakon trinaest godina razgovora o problematici Jabučke kotline i potrebi njene zaštite konačno postiglo dugoročno rješenje. Rezultati proizašli iz znanstvenog monitoringa područja pod zabranom, već pokazuju znakove oporavka oslića i škampa, ističe Ante Mišura



Koćarski ribolov važan je segment ribarstva u Hrvatskoj, po ulovu drugi najvažniji. Domaća koćarska flota u kojoj je nešto više od 350 autoriziranih plovila ponajviše ovisi o ulovima oslića, škampa i kozica koji zajedno čine oko 50 posto ukupne vrijednosti koćarskog iskrcaja.


I dok ukupan ulov od 4.011 tona u 2018. godini u kontekstu mase ukupnog iskrcaja čini oko 6 posto, njegova vrijednost je daleko veća i predstavlja oko 25 posto ukupne vrijednosti iskrcaja, podaci su to iz resornog Ministarstva poljoprivrede.


– Premda su u proteklih nekoliko godina značajno smanjeni ribolovni kapaciteti i napor s pridnenom povlačnom mrežom koćom, financijski rezultati koćarske flote sve su bolji i na to smo jako ponosni. U proteklih nekoliko godina bilježi se kontinuirani rast prihoda u tom segmentu ribolova, koji je prošle godine premašio 100 milijuna kuna.




Trenutno dostupni podaci i analize ukazuju da se daljnji nastavak rasta može očekivati i u ovoj, kao i godini koja je pred nama, ocjenjuje ministrica poljoprivrede Marija Vučković, podsjećajući i kako se značajan dio koćarskog ulova ribe izvozi kao svježa riba, više od 60 posto.


Odgovornost za morske resurse


Ipak, iako su ulovi najvažnijih gospodarskih vrsta stabilni već dugi niz godina, znanstveni podaci i procjena stanja ukazuju na neravnotežu između kapaciteta flote i ribolovnih mogućnosti odnosno upozoravaju da je intenzitet ribolova trenutno na razini koja ne osigurava dugoročnu održivost, kako resursa, tako niti samog sektora. Iz Ministarstva pritom podsjećaju kako se stanje stokova procjenjuje za cijelo područje Jadrana i uzimajući u obzir utjecaj svih flota, pri čemu hrvatska flota ima znatno manji utjecaj na stanje stokova od talijanske.


Prema posljednjoj procjeni provedenoj od strane radne grupe Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja (GFCM), sve važne gospodarske vrste u koćarskom ribolovu, posebno oslić, u stanju su prekomjernog izlova i s pretjeranom razinom iskorištavanja. U resornom ministarstvu pritom apostrofiraju kako detaljniji podaci stanja pokazuju da je stanje resursa ipak znatno bolje na istočnoj strani Jadrana, a poglavito u području teritorijalnog mora Republike Hrvatske što smatraju potvrdom da se s ove strane Jadrana odgovorno iskorištava morske resurse, kao i da mjere koje se provode na nacionalnoj razini pokazuju pozitivan učinak na stanje u moru.


Kako jednostrane mjere ne mogu dati željeni učinak na cjelokupni stok, u Ministarstvu poljoprivrede zato još jednom ukazuju na važnost da se mjere provode u suradnji sa susjednim državama. Kao dobar primjer ističu proglašenje zone zabrane ribolova na području Jabučke kotline koja je izravan rezultat suradnje između znanosti, administracije i ribarskih sektora Hrvatske i Italije. Novi režim ribolova u dijelu akvatorija Jabučke kotline, podsjetimo, počeo se kontinuirano provoditi od 1. rujna 2017. godine na temelju bilateralnog dogovora Republike Hrvatske i Talijanske Republike.Zaštita Jabučke kotline

Radi neophodne zaštite najosjetljivijeg područja za rast i mrijest važnih gospodarskih vrsta u najdubljem dijelu Jabučke kotline novim je režimom, uspostavljenim na prijedlog hrvatskih i talijanskih znanstvenika, zabranjen ribolov povlačnim alatima, stajaćim parangalima, povrazima, vršama, mrežama stajačicama te sportski i rekreacijski ribolov. Naknadno je uspostavljena i zabrana ribolova okružujućim mrežama plivaricama-srdelarama.


S obzirom na to da se dio regulacije odnosi na Europsku uniju, a dio na međunarodne vode, bilateralni dogovor između dviju susjednih država prepoznat je od strane Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja i preuzet kroz GFCM Preporuku kojom se uspostavlja područje s ograničenim ribolovnim aktivnostima na međunarodnoj razini čime posebna regulacija ribolova postaje važeća za sve države.


Iznimno, radi zadržavanja ribolova u otvorenom dijelu Jadrana i smanjenja ribolovnog napora u kanalskim područjima, rubni dio Jabučke kotline (uz ribolovnu zonu C, takozvani džep) otvoren je od 1. studenog do 31. kolovoza za gore spomenute alate i vrste ribolova (ne odnosi se na okružujuću mrežu plivaricu – srdelaru, kojom se neometano smiju obavljati ribolovne aktivnosti u tom području). Pritom je ribolovni napor strogo reguliran ograničenjem broja plovila i vremenskim ograničenjem ribolova.



Procjena stanja resursa demerzalne ribe u Jadranu primarno obuhvaća procjenu stanja stokova oslića, škampa, lista, trlje i kozice. Procjena stanja stokova radi se na temelju podataka koji se prikupljaju iz komercijalnih ulova i znanstvenih istraživanja odnosno znanstvenog ribolova. Uz korištenje standardnih znanstvenih metoda i modela dobivaju se procjene količine ribe sposobne za daljnji mrijest (biomasa spolno zrelog stoka; SSB) te stopa utjecaja ribolova na stok (ribolovna smrtnost; F). U okviru ovih izračuna određuju se granične vrijednosti biomase ribe koja je potreba za održivu reprodukciju – najniža biomasa za oporavak stoka (SSBlim) i predostrožna biomasa potrebna za oporavak stoka (SSBpa).



U Ministarstvu poljoprivrede podsjećaju i da su nedavno donijeli novi Pravilnik o posebnom režimu upravljanja u dijelu akvatorija Jabučke kotline. Tim se Pravilnikom uvode odredbe koje omogućavaju formalnu autorizaciju flote za rad u tom području na temelju definiranih uvjeta i kriterija koji u potpunosti prenosi obvezu zamrzavanja kapaciteta flote u tom području koja proizlazi iz GFCM Preporuke. Iz Ministarstva poljoprivrede ukazuju da slična regulacija, ali ne identična, vrijedi za talijansku flotu na području međunarodnih voda Jabučke kotline.


– Izuzetno smo zadovoljni činjenicom da se nakon trinaest godina razgovora na znanstvenoj razini o problematici Jabučke kotline i potrebi njene zaštite konačno postiglo dugoročno rješenje. Posebno treba istaknuti da rezultati proizašli iz znanstvenog monitoringa područja pod zabranom, ali i okolnog područja, već pokazuju znakove oporavka oslića i škampa te povećanje njihove biomase i veličinske strukture, kazao je pomoćnik ministrice Ante Mišura iz Uprave za ribarstvo.


Manje ribolovnih dana


Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju da bi prekretnicu u daljnjem upravljanju koćarskim ribolovom trebala donijeti Preporuka GFCM/43/2019/5 o uspostavi višegodišnjeg plana upravljanja za održivi demerzalni ribolov u Jadranskom moru koju je Opća komisije za ribarstvo Sredozemlja usvojila na svojoj sjednici održanoj početkom studenog ove godine u Ateni. Preporuka predstavlja prvi regionalni plan upravljanja za koćarski ribolov na Jadranu i njegovim donošenjem postavljeni su novi standardi u upravljanju ribarstvom te su prvi put postavljena jednaka pravila za sve dionike koćarskog ribolova, ocjenjuju u Ministarstvu.



Koćarskim ribolovom od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji upravljalo se temeljem nacionalnog Plana upravljanja koji je usvojen 2014. godine, a koji predstavlja znanstvenu i stručnu podlogu za donošenje mjera upravljanja. Mjere upravljanja i regulacija ribolova provode se kroz Pravilnike o obavljanju gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom koćom i Pravilnik o ribolovnim mogućnostima u gospodarskom ribolovu na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom.Kroz ove propise detaljno se razrađuju način obavljanja ribolova, tehnička ograničenja ribolovnog alata, te prostorno vremenska regulacija korištenja pridnene povlačne mreže koće.Pored nacionalnih propisa, kao i za sve ribolovne alate, polazna ograničenja u smislu minimalne dubine mora, udaljenosti od obale i tehničkih karakteristika alata, propisani su Mediteranskom uredbom 1967/2006. Kao jedna od najvažnijih mjera proizašlih iz Plana upravljanja, proveden je postupak autorizacije, odnosno izdavanja posebnih Odobrenja za ribolov s pridnenom povlačnom mrežom koćom za ona plovila koja su imala zabilježenu aktivnost u proteklom razdoblju. Time je ograničen broj aktivnih sudionika ribolova u odnosu na maksimalni broj povlastica s upisanom pridnenom povlačnom povlačnom mrežom koćom (661), na ona plovila koja su obavljala aktivnost ovim alatom što je dokaz da je takvo plovilo dio svojih prihoda ostvarivalo, između ostalog, i iz ovog tipa ribolova. Do sad su provedena dva ciklusa autorizacija, prvi 2014/2015. godine, a drugi dvije godine kasnije. Kao rezultat procesa autorizacije ograničen je kapacitet flote u koćarskom ribolovu te je trenutno u Registru ribarske flote upisano 351 plovilo s odobrenjem za ribolov s pridnenom povlačnom mrežom koćom. Sama regulacija ribolova je izrazito kompleksna i uključuje kombinaciju prostornih i vremenskih ograničenja kao i ograničenja po pitanju snage motora plovila. Na taj je način gotovo cijelo ribolovno more obuhvaćeno nekim oblikom regulacije.– Ovakav sustav upravljanja pokazao se održiv i učinkovit u zaštiti resursa što se očituje kroz stabilne ulove i bolje stanje najvažnijih gospodarskih vrsta u teritorijalnom moru u odnosu na stanje u ZERP-u i međunarodnim vodama, navode iz Ministarstva poljoprivrede. Podsjećaju i da je Hrvatska nakon pristupanja u EU zatražila, što joj je nakon detaljne argumentacije i odobreno, da primjeni izuzeće od odredbi Mediteranske uredbe te da dopusti ribolov pridnenim mrežama koćama na udaljenosti od jedne nautičke milje od obale ukoliko je dubina veća od 50 metara. Ovo izuzeće, zaključuju u Ministarstvu, omogućilo je nastavak koćarskog ribolova u kanalskom području prvenstveno srednjeg Jadrana gdje u suprotnom ne bi bilo moguće obavljanje ribolova zbog konfiguracije obale.


Ističe se kako plan donosi nekoliko iznimno važnih odredbi, a jedna od najvažnijih jest da se smanjenje ribolovnog napora ne smanjuje linearno za sve sudionike u ribolovu. Time je, ističu u nadležnom resoru, upravo na inicijativu Hrvatske napravljen presedan u upravljanju resursima.


U Ministarstvu poljoprivrede objašnjavaju kako ovaj jedinstveni način upravljanja podrazumijeva da se prema točno utvrđenoj formuli smanjenje većim dijelom stavlja na teret onih flota koje imaju veći utjecaj na resurse, a time snose i veću odgovornost za njihovo stanje. Kako ovaj princip funkcionira u praksi u Ministarstvu poljoprivrede ilustrirali su odredbom koja propisuje da se ukupan broj ribolovnih dana koje ostvaruje koćarska flota u Jadranu mora kroz dvije godine smanjiti za 12 posto.


Pravila jednaka za sve


– Nakon primjene principa odgovornosti i matematičke formule, smanjenje koje mora poduzeti hrvatska flota je svega 5,5 posto, što je u skladu s provedbom privremene i trajne obustave ribolova, dok talijanska flota mora broj ribolovnih dana smanjiti za 16 posto. Izuzetno je važno da će se ovakav princip odgovornosti primjenjivati i u razdoblju nakon 2021. godine kada će Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja, temeljem stanja resursa, odrediti maksimalni napor za naredni period. Daljnje odredbe plana uvode ograničenje u povećanju ribolovnog kapaciteta, što je posebno važno u pogledu flota trećih zemalja koje nisu bile ograničene kao države članice EU-a.


Također, na treće zemlje proširuje se primjena minimalne ulovne veličine koja je do sada vrijedila jedino za EU dok se isto tako s prijelaznim rokom proširuje obveza praćenja svih plovila i elektronske prijave ulova. Istodobno, uvodi se program zajedničkih inspekcijskih nadzora na cijelom području, objašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede te dodaju kako ovaj plan također prepoznaje trenutno FRA područje Jabučke kotline te sprječava mogućnost da se ovo područje iznova potpuno otvori za ribolov u slučaju da se ne postigne sporazum o nastavku provedbe nakon 2021. godine. Istodobno, s druge strane predviđa se i uvođenje dodatnih FRA područja u sjevernom i južnom Jadranu.


– Ovaj višegodišnji GFCM plan predstavlja mehanizam kroz čiju primjenu će se u narednom sedmogodišnjem razdoblju nastojati osigurati dugoročno održivo iskorištavanje pridnenih resursa u Jadranskom moru, pri čemu će se voditi računa o individualnoj odgovornosti nacionalnih flota odgovornih za trenutno stanje te će se osigurati provedba jednakih pravila za sve dionike ribolova, kao i jednaka razina kontrole.


Tome svakako treba pridodati i daljnji rad na prepoznavanju drugih važnih područja poput Jabučke kotline, kroz čiju će se zaštitu osigurati poboljšanje biomase važnih pridnenih vrsta o kojima ovisi koćarski ribolov u Jadranu, zaključuju u Ministarstvu poljoprivrede.