Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
15. prosinca 2019.
Zašto je Srbija lani privukla gotovo triput više investicija

Kamo idu investitori: Kvadrat u Vršcu 6, a u Bakru 80 eura

Industrijska zona Kukuljanovo, Foto. D. ŠKOMRLJ
Industrijska zona Kukuljanovo, Foto. D. ŠKOMRLJ
Autor:
Objavljeno: 13. veljača 2012. u 7:22 2012-02-13T07:22:26+01:00

Zašto investitori odlaze u Srbiju, između ostalog se može zaključiti usporedbom uvjeta koje nude industrijske zone, područja s poreznim, carinskim i drugim povlasticama. Najvažniji uvjet od svih je cijena zemljišta, koja je u Srbiji izrazito manja nego u Hrvatskoj

Tijekom 2011. godine Srbija je višestruko nadmašila Hrvatsku kada je u pitanju privlačenje stranih investicija. Budući da su investicije glavni pokretač gospodarstva, a Hrvati se vole smatrati bogatijima i poželjnijima o istočnih susjeda, upaljena je lampica za zabrinutost.

Zašto investitori odlaze u Srbiju, između ostalog se može zaključiti usporedbom uvjeta koje nude industrijske zone, područja s poreznim, carinskim i drugim povlasticama. Najvažniji uvjet od svih je cijena zemljišta, koja je u Srbiji izrazito manja nego u Hrvatskoj. Primjerice, Industrijska zona Vršac zemljište nudi po šest do osam eura za četvorni metar, a Industrijska zona Bakar za 70 do 80 eura.

– Najveća prednost naše industrijske zone je geostrateški položaj, kaže gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić.

– Uz sve pogodnosti koje imamo samom lokacijom, počevši od lučkog bazena Bakar i Rijeka, do autoceste Rijeka – Zagreb, blizine Italije i Austrije, prednost zone Bakar je njena infrastrukturna opremljenost. Razlika u cijeni postoji zbog toga što mi nastojimo biti maksimalno pošteni prema vlasnicima zemljišta koje se nalazi unutar zone i plaćamo zemljište prema cjeniku, odnosno procjeni sudskog vještaka.

TOMIĆ: SRBIJANSKE PREDNOSTI SU NIŽA RADNA SNAGA I NIŽI PDV

Zoran Tomić, direktor Industrijske zone Vršac u Srbiji, nabrojao je komparativne prednosti svoje zone. 
– Industrijska zona Vršac je u potpunosti infrastrukturno opremljena, što podrazumijeva električnu energiju, plin, telekomunikacije, kanalizaciju, atmosfersku, fekalnu, prometnu i vodovodnu mrežu. Zemljište isključivo prodajemo u trajno vlasništvo po cijeni od šest eura za investitore koji zapošljavaju više od 1 posto od ukupnog broja zaposlenih na teritoriju Općine Vršac, a za manje investitore se organizira licitacija i tada je početna cijena 8 eura, kaže Tomić. 
Kada je u pitanju odnos korisnika zone po djelatnostima, Tomić ističe da prevladava proizvodnja i to posebno farmaceutska. Zonom upravlja tvrtka Tehnološki park d.o.o., a u upravi je zaposleno troje radnika. Prihodi te tvrtke u 2011. godini iznosili su oko 70.000 eura. 
– Trenutačno su u procesu izgradnje brojnih tvornica nakon čega se očekuje zapošljavanje do 1000 ljudi. U planu nam je širenje zone na još 20 hektara i uspostavljanje nove zone od 100 hektara na drugoj lokaciji, rekao je Tomić. Usporedbe radi, zona Bakar površine je preko 500 hektara.
Tomić je ponudio moguće razloge većih ulaganja u Srbiji nego u Hrvatskoj, koja su primjetna u zadnje vrijeme.
– Razlozi su niža cijena radne snage u Srbiji, visoka razina subvencija, niži PDV... Porez na dobit tvrtki u Srbiji iznosi 10 posto, a imamo sporazume s Rusijom, Bjelorusijom, Kazahstanom, Turskom... kojima je ugovoren izvoz roba i usluga po specijalnoj carinskoj stopi od 1 posto.

Ta cijena je 30 eura, na što reinvestiramo u infrastrukturno opremanje zemljišta. Tako se dobije cijena od 70 do 80 eura po četvornom metru. Ne ide se na zaradu, nego se dobivena sredstva sistematski reinvestira u izgradnju nove infrastrukture, novi otkup zemljišta i ravnanje platoa. Interes za zemljište unutar naše zone je i dalje velik. Evo baš nedavno smo potpisivali ugovor s jednim proizvodnim subjektom, a do kraja godine očekujemo dolazak još četiri nova subjekta.

S ovim što mi možemo pružiti unutar industrijske zone zasigurno ne može Vršac ili neka druga zona u regiji. Što se tiče cijena, 2008. ili 2009. godine privatni vlasnici su tražili i do 200 eura po četvornom metru, dok mi uvijek držimo istu cijenu, koja je minimalna i cilj joj je da povratimo svoje ulaganje i reinvestiramo novac dalje. Ne bojimo se da će investitori otići negdje drugdje jer geostrateški, naš položaj i njima osigurava daljnji razvoj, govori Klarić, istaknuvši da Grad Bakar investitorima nudi i niz dodatnih pogodnosti.  

 Smanjena naknada

 – Za proizvodne djelatnosti, subvencionirali smo kamate u cjelosti već nekoliko godina. Trideset posto oslobađamo od plaćanja komunalnog doprinosa ako tvrtka prijavi sjedište na području Bakra. Na početku krize za sve proizvodne subjekte zbog krize smanjili smo komunalnu naknadu za 10 posto, pri čemu su nam koeficijenti komunalne naknade za proizvodne djelatnosti daleko niži nego za trgovačke.

Napustili smo strategiju da Zona prodaje neuređeno zemljište, mi izravnamo plato, izgradimo infrastrukturu, omogućimo priključak na česticu i subjekt koji dođe mora samo ishodovati dozvolu za gradnju objekta i graditi. Najveći problem nam je država, odnosno knjiženje zemljišta s Grada Bakra na državu i neriješena imovinsko-pravna pitanja s čitavim nizom čestica, što permanentno rješavamo.

Primjerice, automobilska industrija tražila je oko milijun kvadrata zemljišta, što smo mi imali u okviru urbanističkog plana, ali je bilo imovinsko-pravno potpuno neriješeno. Ta industrija je otišla u Slovačku.

S druge strane su olakšice koje nudi država. Republika Srbija, primjerice, nudi subvencije za otvaranje novih radnih mjesta koje iznose i do 10.000 eura po novozaposlenom. Klarić ukazuje na jedan drugi problem.

– Jedan od naših dobronamjernih savjeta hrvatskoj Vladi jest da se donese poseban zakon kojim će se oporezivati sve neiskorištene gospodarske nekretnine unutar UPU-a poslovnih zona, a koje su spremne za izgradnju i infrastrukturno su opremljene. Dosta tvrtki je kupilo zemljište po mizernim cijenama od nekoliko maraka po kvadratu, koje su bile na snazi 90-ih godina. Čekaju da cijena poraste i za to zemljište traže 200 do 300 eura.

Za nas je to zemljište beskorisno, a da ne govorim za Županiju i državu. Nekoliko tvrtki od fizičkih osoba otkupljuje zemljišta od 100, 200 ili 1000 kvadrata, dođu do velike kvadrature porazbacane po čitavoj zoni i onda dolaze k nama, ucjenjuju nas i traže da im se da čisto zemljište u jednom komadu, vjerojatno u špekulativne svrhe, da ga preprodaju za veći iznos. Za te male čestice koje kupuju uvijek nude više od nas, na što mi ne možemo utjecati jer smo ograničeni procjenom sudskog vještaka.

Na taj način su nam blokirali jedan dio zone, a što je najžalosnije, te tvrtke također djeluju unutar Zone, a neki njihovi djelatnici su bili zaposleni u upravi Zone, kaže Klarić.

Na pitanje ako bi se konkurenciji moglo doskočiti besplatnim davanjem zemljišta u cilju privlačenja investicija i otvaranja radnih mjesta, Klarić je odgovorio da se slaže s idejom, ali napominje da je njena realizacija nemoguća s obzirom na mizernu podršku koju ima Grad Bakar.  

 Isprojektirana zona

 – Odmah bih pristao da dajemo zemljište besplatno da Grad Bakar i Industrijska zona doslovno svaki centimetar infrastrukture nisu izgradili isključivo svojim sredstvima. Ja sam ovdje osam godina i u to vrijeme smo od države dobili 3,7 milijuna kuna, od županije nula i od čitavog okruženja nula.

FERDELJI: NAŠE ZONE NISU KONKURENTNE

Vladimir Ferdelji, nedavno smijenjeni pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zlatka Komadine, zbog kritiziranja Vlade Zorana Milanovića, smatra da hrvatske industrijske zone nisu konkurentne susjednima. 
– Kod industrijskih zona dva su ključna pitanja. Prvo je koliko su one izgrađene i kakvu imaju infrastrukturu, a drugo kakvi su uvjeti davanja zemljišta. Ti uvjeti se moraju optimizirati, odnosno cijene moraju biti minimalne ako se želi privući investitore i omogućiti otvaranje što većeg broja radnih mjesta. Lokalnoj zajednici to donosi prihode od poreza i prireza, a na globalnom planu to je jedini pravi put u rješavanje najvećeg problema Hrvatske, a to je nezaposlenost, smatra Ferdelji. Kao glavne konkurente, Ferdelji vidi prije svega Srbiju i Bosnu i Hercegovinu.
– Oni nude bolje uvjete i nadam se da će nova Vlada tu sliku promijeniti. Kad kažem bolje, teško je govoriti globalno, već bi trebalo uspoređivati pojedine subjekte, ali svatko daje nešto. I nisu razlike samo u odnosu na druge zemlje, u Hrvatskoj su primjetne velike razlike i u pojedinim županijama, rekao je Ferdelji.

Sve što vidite odradila je šačica ljudi, a slika zone se mijenja gotovo na dnevnoj bazi. Mi radimo postepeno, a glavni cilj nam je da imamo 30 posto trgovačkih djelatnosti, 35 posto skladišta i uslužnih djelatnosti a 35 posto čiste proizvodnje. Toga se držimo i imamo cijelu zonu isprojektiranu do zadnjeg kvadrata, trebaju nam samo sredstva da sve to izrealiziramo. Najvažnije je da ljudi iz Bakra, Rijeke i okolice nalaze u Zoni radna mjesta.

Trenutačno je zaposleno oko 3260 ljudi, što varira. Krajnji cilj je da u Zoni bude zaposleno desetak tisuća ljudi, ne računajući njihove kooperante. Mi moramo osigurati prostor, pri čemu su nam najveći problem imovinsko-pravni odnosi. Krajem studenog u Ministarstvu poljopriovrede napisano je Rješenje kojim se Bakru vraća 1.200.000 četvornih metara zemljišta u Zoni. Tražim sastanak u Ministarstvu da ubrzaju potpisivanje tog rješenja, kako bismo zemljište mogli staviti u funkciju gospodarskog razvoja, kaže Klarić, usporedivši još jednom stanje u Srbiji i BiH s Hrvatskom.

- Tamo se radnika može platiti 100 ili 200 eura. Kod nas su primanja radnika ionako premala, a kod njih su tri puta manja. Oni nemaju razvijeno gospodarstvo i žele nekoga privući, nemaju velikih ulaganja i dat će zemljište besplatno. Kada ne bi bilo interesa za našu zonu, kada zone ne bi bila izgrađena i da nismo imali velike investicije u infrastrukturu, što nas i dalje očekuje, i mi bismo tako razmišljali.

Ali pokažite mi zonu u Srbiji ili BiH gdje daju takve uvjete, a da izgleda kao naša i ima takvu strukturu proizvodnih, uslužnih i trgovačkih djelatnosti, ovakav geostrateški položaj te izgrađenu infrastrukturu. Takve nema. Mi smo voljni dati zemljište i za 50 centi kroz pravo građenja, ali takvog interesa trenutno nema. Iako već nekoliko godina nekoliko godina ovakvu mogućnost nudimo investitorima, zaključio je Klarić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.