Najnoviji izračuni MMF-a pokazuju da svako smanjivanje udjela javne potrošnje za jedan posto, u uvjetima recesije, povlači za sobom daleko veći pad BDP-a, u rasponu od 0,7 do čak 1,7 posto
ZAGREB Ako Vlada i ministar Slavko Linić ne uspiju ublažiti štednju koja im je propisana Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, Hrvatska će biti osuđena na dugogodišnju krizu i na skok nezaposlenosti nezabilježen u novijoj povijesti. To proizlazi iz nedavnog »otkrića« glavnog ekonomista MMF-a Oliviera Blancharda, koji je svjetsku javnost upozorio da oštre mjere proračunske štednje – kakve je donedavno preporučivao državama za borbu protiv prezaduženosti – imaju dramatične posljedice na gospodarstvo, dva-tri puta teže »nego što su dosad mislili«.
Pogreška MMF-a
MMF je konačno priznao da je napravio tešku pogrešku u koju su, zajedno s njime, uletjeli Europska komisija, vlade Hrvatske i članica EU, instituti i brojni ekonomisti. Većina njih vjerovala je da će kresanje javne potrošnje pomoći smanjenju javnoga duga, te potaknuti gospodarski oporavak i rast zaposlenosti. Život je, međutim, otišao u suprotnom smjeru, a nezaposlenost u Europi je skočila na razinu najvišu poslije Drugoga svjetskog rata.
Padanje BDP-a, ako se nastavi idućih godina, prouzročit će smanjenje poreznih prihoda u proračun. Povećat će se proračunski deficit. Javni dug Vlade – ako nominalno i ostane isti – povećat će svoj udio u odnosu na BDP, iako su mjere kresanja uvedene upravo zato da bi se taj dug konsolidirao i smanjio. Zbog toga će Hrvatskoj padati kreditni rejting. Ako Hrvatska i druge države ne prekinu taj začarani krug i nastave nekritički kresati javnu potrošnju, njihov BDP padat će još niže, a javni dug i nezaposlenost letjeti uvis. Tako proizlazi iz procjena MMF-a, pa njegovi dužnosnici već dulje vrijeme predlažu državama da u borbi protiv ekonomske recesije ublaže mjere štednje te da povećaju potražnju.
Postupno rezanje javne potrošnje u Hrvatskoj propisala je na kraju svog mandata i vlada Jadranke Kosor. Donijela je Zakon o fiskalnoj odgovornosti koji predviđa da će se udio javne potrošnje u hrvatskom BDP-u svake sljedeće godine smanjivati za jedan posto. Taj korak Hrvatskoj su preporučivali i MMF-ovi stručnjaci. MMF već desetljećima zna da smanjivanje javne potrošnje dovodi do pada BDP-a. Još 2010. njegovi su ekonomisti izračunali da kresanje udjela te potrošnje u BDP-u od 1 posto u praksi dovodi do pada BDP-a od 0,5 posto i porasta nezaposlenosti od 0,3 posto. Međutim, sada su »otkrili« da su podcijenili posljedice. Najnoviji izračuni pokazuju kako svako smanjivanje udjela javne potrošnje za jedan posto, u uvjetima recesije, povlači za sobom daleko veći pad BDP-a, u rasponu od 0,7 do čak 1,7 posto. O nezaposlenosti puno ne govore.
Minus 6 milijardi
Prevedeno na naše prilike, hrvatska Vlada, ekonomisti i banke slobodno mogu predviđati rast BDP-a, ali on se idućih godina neće dogoditi, jer je Zakon o fiskalnoj odgovornosti unaprijed zabetonirao smanjivanje javne potrošnje za 1 posto godišnje, što znači i padanje hrvatskog BDP-a, i to u rasponu od 0,7 do 1,7 posto svake godine. Milanovićeva je vlada, uostalom, u prvoj godini mandata, kad je počela provoditi Zakon o fiskalnoj odgovornosti, najavila rast BDP-a od 0,8 posto, a u stvarnosti se dogodio njegov pad od gotovo 2 posto. To se poklapa s najpesimističnijim očekivanjima MMF-a.
Konkretno, ako hrvatski BDP iznosi gotovo 350 milijarda kuna, a javna potrošnja iznosi oko 40 posto, smanjivanje njezina udjela u BDP-u za jedan posto znači da ta potrošnja treba biti srezana na 136,5 milijarda. No, to rasterećenje gospodarstva za 3,5 milijarde kuna neće imati pozitivne posljedice, jer će smanjiti potrošnju u Hrvatskoj i potražnju za proizvodima i uslugama. Poduzeća će imati manju zaradu, a hrvatski BDP zbog toga će pasti, prema procjenama MMF-a, za gotovo šest milijardi (1,7 posto), odnosno na 344 milijarde kuna (ako bi cijene ostale iste).
