Cinestar

Colette, Willy & Missy: Pogledali smo novi film Washa Westmorelanda

Dragan Rubeša

»Colette« nije još jedan holivudski biopic o burnom životu slavne spisateljice snimljen u kvirovskom ključu. Film je to o jednom braku. Braku čija je predigra bila zavođenje, a finale razvod



U vremenima belle epoque, kad je sagrađen Eiffelov toranj, a bicikli su se pojavili u Bulonjskoj šumi, mlada Sidonie-Gabrielle Colette preselit će se u Pariz nakon udaje za literarnog agenta Henryja Gauthier-Villarsa zvanog Willy. Iako je djetinjstvo provela na selu, postala je miljenica pariških salona. Zato će je muž natjerati da svoje uspomene iz djetinjstva i sentimentalne ispovijesti prenese na papir. Iako ih je Willy objavio pod svojim imenom i skoro joj ukrao slavu. No prava Colette bila je manje naivna i spremnija na osvetu u odnosu na ovu filmsku.


Dovoljne su bile četiri knjige da postane ono što se danas naziva literarnim brandom, ostavivši snažni trag ne samo na kulturu, već i modu tog doba. No Coletteini česti sukobi s Willyjem, kojima su kumovali njeni legitimni autorski zahtjevi i njegova raskalašenost, dovest će do neizbježnog bračnog kraha. Tada će Colette na tren napustiti književnost i posvetiti se vodvilju, upuštajući se u sentimentalni odnos s markizom Mathilde de Momy, zvanom Missy, jednom od onih transrodnih pionirki bliskih George Sand. Iako je trebalo proći puno godina da Colette dobije prava na vlastita djela iz serije o Claudine.


To je povijesno-biografski okvir koji je zaintrigirao Washa Westmorelanda, scenarističkog fetiša velikog Todda Haynesa. Autor je u jednom razgovoru opisao svoju heroinu kao idealnu figuru MeToo pokreta. Iako je projekt inicirao još prije dvadeset godina u sinergiji sa životnim partnerom Richardom Glatzerom, čija će intimna i umjetnička suradnja ostati upamćena po finim komadima poput »Zauvijek Alice« i »Quinceanera«, tek će prerana smrt potonjeg natjerati Westmorelanda da okonča njihov projekt uz pomoć Rebecce Lenkiewicz, poznatije i kao scenaristice »Ide« Pawela Pawlikowskog. No »Colette« nije još jedan holivudski biopic o burnom životu slavne spisateljice snimljen u kvirovskom ključu, iako ćemo Keiru Knightley nanovo ugledati u korzetu. Film je to o jednom braku. Braku čija je predigra bila zavođenje, da bi se finalni čin sveo na razvod. U njihovu braku krije se ustvari brak Westmorelanda i Glatzera. Samo što je potonji prekinut partnerovom smrću.




Film će oživjeti i legendarne fotografije poput one s Colette i Polaire, glumicom koja je u kazalištu utjelovila Claudine. Nažalost erotske scene su prilično beskrvne, što je atipično za Westmorelanda, koji je karijeru započeo u miljeu gay porna. Jer kad se Colette ukaže suprugu preodjevena u muškarca u maniri George Sand, da bi zatražila da se njeno ime pojavi na koricama njene nove knjige, ona se time referira na look svoje ljubavnice Missy. Zato ima neke proklete simbolike da su Westmoreland i Glatzer napisali scenarij za »Colette« u godini u kojoj je Hilary Swank osvojila Oscara za ulogu u filmu »Dečki ne plaču«. Od tada se itekako promijenio tretman rodnih tema na velikom platnu. Iako umjetnička kreacija ovdje nije totalno autoreferencijalni proces, bez obzira na relaciju Colette – Missy i Westmoreland – Glatzer. Colette ne bi bila Colette bez Willyja. Jer Westmorelandov komad pokazuje kako umjetnost imitira život, ali i kako umjetnost potiskuje taj isti život kao nešto odvažno i vrijedno umjetničke geste.