Klobučarićev trg

Urbanistička sramota: Za vraćanje srednjovjekovnog zida osigurano 323 tisuće kuna

Ljiljana Hlača

Foto: Silvano Ježina

Foto: Silvano Ježina

Uz postupak vraćanja koji bi trebao trajati tri mjeseca, ovaj projekt predviđa i restauraciju koja uključuje čišćenje izrezanih segmenata zida od raznih nečistoća, zapunjavanje šupljih dijelova, zidarsku obradu otpalih dijelova, zapunjavanje spojnica u zidu i slično



RIJEKA Okončan je natječaj Grada Rijeke za prikupljanje ponuda za sanaciju i povratak srednjovjekovnog zida na Trg Ivana Klobučarića 1, odakle je prije trinaest godina uklonjen radi izgradnje podzemne garaže, a trenutno se nalazi deponiran uz crkvu Blažene Djevice Marije. Nakon što su protekla dva termina povratka krajem 2016. i tijekom ove godine, te nakon što su poništavani postupci javne nabave za očekivati je da ovim natječajem napokon dođe do konkretizacije ovog projekta. Sada predstoji postupak razmatranja pristiglih ponuda.


Podsjetimo, zid koji je zaštićeno kulturno dobro je zbog izgradnje podzemne garaže s trga uklonjen još 2004. godine, a uz dozvolu konzervatora na čelu kojih je tada bio Hrvoje Giaconi koji je sada pročelnik Konzervatorskog odjela u Gospiću, uklonila ga je tvrtka Austrograd i složila izrezanog te obloženog u metalno-drvenu konstrukciju, uz crkvu. Drevni dio konstrukcije je zbog zuba vremena istrulio, pa su se neki njegovi dijelovi urušili. O ovom problemu u više navrata pisali smo u Novome listu.



Zid se s Klobučarićevog trga uklonio, ali sva sreća da se to neće dogoditi s bedemom Pod kaštelom. Naime, Urbanističkim planom odnosno DPU-om Stari grad bila je predviđena interpolacija odnosno nova gradnja na mjestu tog starog zida. No, to su riječki konzervatori zaustavili, izdavši uvjete za novu zgradu koja će očuvati zid u njegovoj punoj dimenziji, ako do gradnje uopće dođe. Tu se može izgraditi zgrada tako da oblikovno i konzolnim istakom prelazi preko njega. Ovdje je riječ o dvostrukom zidu, čiji unutarnji dio vjerojatno ima antički sloj, a drugi, vanjski prema ulici, datira najkasnije iz 16. stoljeća. Taj zid nije uopće arheološki istražen.





Nitko nije odgovoran


Obveza da se srednjovjekovni zid vrati na svoju staru poziciju bila je na investitoru i to po završetku planiranog projekta. No, s vremenom te su se obveze investitora relativizirale, zajedno s relativizacijom svih ostalih projekata koji su se planirali izgraditi ispred Osnovne škole Nikole Tesle. Sada, nakon više od desetljeća zid vraća Grad Rijeka, a sve plaćaju porezni obveznici. Najgore od svega je da nitko neće za to odgovarati.


Uz postupak vraćanja, ovaj projekt predviđa i restauraciju koja uključuje čišćenje izrezanih segmenata zida od raznih nečistoća, zapunjavanje šupljih dijelova, zidarsku obradu otpalih dijelova, zapunjavanje spojnica u zidu i slično, budući da je utvrđeno da je vezivni dio zida u jako lošem stanju. Vrijednost radova je procijenjena na 323.000 kuna, a zahvat bi trebao trajati tri mjeseca, po sklapanju ugovora s odabranim izvođačem. Ne treba previše isticati da je »nova – stara« pozicija bedema tik uz novogradnju na već pripremljenu armirano-betonsku gredu na konstrukciju krova garaže, a pogled na njega će najvjerojatnije imati ugostiteljski objekti koji će se nalaziti u prizemlju ove građevine.



S povijesnog aspekta radi se o obrambenom zidu riječkog Starog grada građenom tijekom 17. stoljeća na starijim supstrukcijama, koje datiraju još iz razdoblja antike i srednjeg vijeka, a koje su uništene za vrijeme izgradnje garaže. Zid je s kulama kroz povijest imao obrambenu ulogu, odnosno bio je funkciji sustava obrane cijelog grada.



 Urbanistički promašaj


Pročelnica Konzervatorskog odjela Rijeka Biserka Bilušić u razgovoru za naš list početkom ove godine izjavila je da se »zid nije smio ukloniti, jer je bio vrlo vrijedan ostatak antičke i srednjovjekovne baštine grada i da je iz ove perspektive teško suditi zašto se to dogodilo«. Prema njezinom mišljenju to je bio urbanistički promašaj.


– Treba naglasiti da vraćanje zida na njegovu povijesnu lokaciju, koja je zbog gradnje glomazne stambeno poslovne zgrade bitno izmijenila urbanističku situaciju dovodi do gubitka njegovog prostornog identiteta i simboličkog značenja kao gradskog obrambenog bedema, naglašava sada pročelnica.


Dodajući da ponovna rekompozicija obrambenog zida na njegovoj povijesnoj liniji, bez uređenja neposredne okoline neće pružiti odgovarajuću prostornu sliku niti stvoriti primjereni urbani ambijent. Zid će se nalaziti ispod gornjih etaža nove zgrade, te će zbog mjerila zgrade izgledati neproporcionalno odnosno kao ogradni zid dvorišta.


– Kako bi se stvorila nova urbana vrijednost i pokazalo pravo značenja zida kao dijela obrambenog sustava riječkog Starog grada zid treba povezati s kulom Lešnjak čiji se temelji kule nalaze u neposrednoj blizini te oblikovati novu urbanu sliku, smatra Bilušić.


– Za to je potrebno izraditi projekt parternog i hortikulturnog uređenja Klobučarićevog trga i prezentacije ostataka kule Lešnjak, koja bi sa strukturama obrambenog zida građanima pružila uvid u povijesne slojeve Starog grada. Obrambeni zid prezentiran zajedno s kulom Lešnjak time bi ujedno postao dodatna atrakcija Starog grada, zaključuje pročelnica riječkog Konzervatorskog odjela.