Europska mreža baštinskih gradova

S riječke konferencije poručeno: Zajedno protiv diskriminacije manjina i migranata

Davor Mandić

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Jednodnevna konferencija bila je prvi sastanak uživo partnera u projektu Europska mreža baštinskih gradova kao mjesto interkulturnih dijaloga u borbi protiv diskriminacije migranata i manjina



RIJEKA – Relativna zbunjenost vladala je jučer u RiHubu oko gomile nekih ljudi koji su se tamo muvali i koji će očito sudjelovati na nekoj konferenciji. Dio epekaovaca, naime, nije bio pretjerano informiran oko programa koji su ugostili u organizaciji Grada Rijeke, ali to je posve razumljivo s obzirom na činjenicu da je otvaranje EPK-a zakazano za osam dana i posljednje pripreme su u punom tijeku. A konferencija iznimno dugog naziva i jest održana u Rijeci baš zato što je Rijeka uskoro i službeno EPK.


Jednodnevna međunarodna konferencija »Proslava europske kulturne raznolikosti: lekcije europskih inicijativa o Bijeloj knjizi Vijeća Europe o interkulturnom dijalogu« bila je zapravo prvi sastanak uživo partnera u projektu Europska mreža baštinskih gradova kao mjesto interkulturnih dijaloga u borbi protiv diskriminacije migranata i manjina.


Saznali smo to od Malgorzate Wochowske, jedne od dviju voditeljica ovog mladog projekta koji financira Europska unija u kontekstu programa Europa za građane (Europe for Citizens), a koji pak neki u Europi smatraju kontroverznim zbog toga što ga doživljavaju europski invazivnim na njihove kulturne posebnosti.




Wochowska pak kaže da taj program samo promovira ideju građanstva, zajedničkog bivanja, učenje jednih od drugih i razvijanje europskog identiteta, pripadanje ideji da nismo samo Hrvati, Poljaci, Slovaci… nego i Europljani, ali, dakako, sa svojim posebnostima.


Partneri iz 14 zemalja


– Specifičnost ovog projekta je da je usmjeren kreatorima politika i civilnom društvu, dakle onima koji su aktivni u svojim lokalnim zajednicama kao aktivisti, ali i onima koji imaju političku snagu. Zato ovdje imamo i gradonačelnike, gradske vijećnike, javne administratore…


U projektu sudjeluju partneri iz 14 zemalja i svi mi učimo da postoje i europska i lokalna perspektiva i što je za te perspektive specifično u interkulturnom dijalogu u kontekstu migracija – kaže Wochowska, dodajući da partneri mogu saznati kako njihovi kolege iz drugih zemalja razumijevaju raznolikost, drugačijost, kako tretiraju manjine, migracije, migrante.


Wochowska je inače bila odgovorna za umrežavanje jedne poljske regije na europskom nivou, radila je u Bruxellesu i shvatila važnost zajedništva te je zajedno s Bo Marijom Daskalovom, koja je jučer održala uvodno predavanje u sklopu konferencije, a koja se bavi ljudskim pravima, počela tražiti partnere za sudioništvo u projektu povezivanja lokalnih europskih zajednica.



Odazvali su se subjekti iz 14 zemalja, pa tako i iz Hrvatske. Pritom je Rijeka »pobijedila« neke druge hrvatske gradove koji su se također kandidirali, a jedan od razloga je, kaže Wochowska, bio i taj što je EPK.


– Riječka konferencija je naše prvo upoznavanje uživo od početka projekta, dakle od listopada prošle godine, a mislim da je taj projekt povezivanja gradova dobar i zato što lokalne uprave inače nemaju prilike, recimo, sudjelovati na pet međunarodnih konferencija kao što je ova, a koje će se održati još i u Bugarskoj, Latviji, Poljskoj i Litvi do prosinca 2020. godine – kaže Wochowska, napominjući da je prva konferencija, riječka, posvećena razmatranju Bijele knjige Vijeća Europe o interkulturnom dijalogu i promišljanju što će sve biti u fokusu drugih konferencija.


Konflikt između demokracije i diktature


A da je riječ o prvoj, ili kick-off konferenciji, bilo je vidljivo iz predavanja druge voditeljice projekta Bo Marije Daskalove, koja je svoj govor iskoristila za signiranje ključnih termina kojima će se baratati, ali i etičkih pozicija s kojih će se razmatrati pitanja interkulturnih dijaloga.


Pa je spominjala Hallovu teoriju kulturnog modela kao sante leda, s vidljivim i nevidljivim segmentima, kulturne norme, dinamične aspekte kulture, kulturnu stereotipizaciju, ksenofobiju, rasizam, diskriminaciju… U fokusu dijela predavanja bila je i poznata Huntingtonova teorija o sukobu civilizacija, kao i kritika njegovih razmišljanja.


– Nema konflikta između Zapada i Istoka, ili između kršćanstva i islama, nego je konflikt između demokracije i diktature. Ljudska prava u diktaturama nisu u fokusu. Nisu nama zato što smo kršćani ili zapadnjaci u genima ljudska prava ili je pak muslimanima ili istočnjacima u genima nasilje.


Mi na ovim prostorima nešto znamo o totalitarizmima, jer smo ih nedavno imali – kaže Daskalova, uz važan dodatak etičke dimenzije promišljanja interkulturnih dijaloga u kontekstu projekta koji vodi. »Ako je nekoj kulturi normalno nasilje nad ženama, mi ne možemo reći da se to mora dopustiti zato što je izraz takve kulture. Ljudi ne bi smjeli biti izloženi ikakvom nasilju. Ako je, također, neka kultura kanibalistička, nećemo promovirati kanibalizam da bismo je uvažili », zaključuje Daskalova.