Otkriće

Pronađen povijesni artefakt: Vrijedna glagoljska listina notara Stjepana Frankopana

Davor Mandić

Glagoljska listina notara Stjepana IV. Frankopana, napisana na molbu Frana Batistića iz Bakra, otkrivena je u starom fondu Sveučilišne knjižnice Rijeka te će javnosti biti predstavljena na predavanju



RIJEKA Uvijek je uzbudljivo kad se otkrije povijesni artefakt, ali kad je taj artefakt listina iz 1539. godine, napisana na glagoljici, koja potvrđuje da je neka kancelarija, ovaj put frankopanska, na hrvatskom jeziku i na glagoljici izdavala isprave, uzbuđenje je na Kvarneru još i veće. Glagoljska listina notara Stjepana IV. Frankopana, napisana na molbu Frana Batistića iz Bakra, otkrivena je u starom fondu Sveučilišne knjižnice Rijeka te će javnosti biti predstavljena na predavanju koje će se upriličiti u petak, 22. veljače, u dvorani izložbe Glagoljica Sveučilišne knjižnice Rijeka u 13 sati.


Tom će prigodom o listini i njenoj važnosti govoriti konzervator Željko Bistrović iz Konzervatorskog odjela u Rijeci, a pridružit će mu se i Ines Cerovac, voditeljica Zbirke stare i rijetke građe u Odjelu izgradnje i obrade fondova te Aniko Smiljanić, pomoćna knjižničarka, koje su listinu otkrile među arhivskim gradivom.


Kontaktirali smo konzervatora Bistrovića u vezi s ovim nalazom i on nam je potvrdio da je nalaz vrijedan iz više razloga.– Prvo, listina nastaje u frankopanskoj kancelariji i svjedočanstvo je da Frankopani koriste glagoljicu u krajevima gdje imaju posjede. Vrlo je zanimljivo i to da je na listini potpisan Stjepan Frankopan (Ozaljski), nakon kojega dolazi poznati Nikola Šubić Zrinski u vlasništvo posjeda, pa je to što je sačuvan autograf doista važna kulturološka činjenica.

Drugo, postoji projekt Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Acta Croatica (u podnaslovu: Sačuvaj sjećanje velikih povijesti malih ljudi, op. a.), koji je zamislio još Ivan Kukuljević Sakcinski, a koji uključuje prikupljanje svih listina diplomatičkog karaktera napisanih na glagoljici i ćirilici hrvatskim jezikom. Taj je projekt nastavio Đuro Šurmin, a poslije njega Stjepan Ivšić. Konačno su svi ti dokumenti objavljeni 2017. u izdanju HAZU-a, a potvrđeno mi je da se ova listina ne nalazi u Acti Croatici. No ona nije nepoznata, jer ju je objavio Matija Mažić u svojoj knjizi o povijesti Bakra.




Listina je važna i za lokalnu zajednicu, jer njome Stjepan Frankopan daje povlastice Franu Batistiću u Bakru 1539. godine, a Batistići su jedna od najstarijih živućih bakarskih obitelji – zaključuje Bistrović uz poziv na predavanje u petak, na kojem će osim o podacima u i oko listine biti govora i o tome kako je i gdje pronađena. Predavanjem će Knjižnica ujedno obilježiti Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva.