DUBLIN – Iako imate svoju Europsku prijestolnicu kulture iduće godine – Galway, pozivam vas da posjetite Rijeku, ako ne ranije, onda definitivno 2020. – kazao je između ostalog riječki gradonačelnik na svečanosti proslave u povodu Dana državnosti u Dublinu, koju je organiziralo hrvatsko Veleposlanstvo u Irskoj na čelu s veleposlanikom Ivanom Mašinom.

– Hrvati, koje dobro poznajete, vrijedni su i iznimno gostoljubivi. Budući da mnogi rade i žive u Irskoj, siguran sam da ste imali priliku i sami to shvatiti. Uvažavanje i prihvaćanje različitosti su kvalitete koje su integrirane u identitet Riječana i koje su pridonijele stvaranju europskog duha. Svakako, to je imalo velikog utjecaja u procesu stjecanja titule Europske prijestolnice kulture 2020. godine, s programom nazvanim na jedini mogući način koji je doista predstavio Rijeku – Luka različitosti, naglasio je Obersnel na svečanosti u impresivnom Muzeju irske emigracije u Dublinu kojoj su, uz hrvatsku delegaciju koju su činili gradonačelnik Vojko Obersnel, predsjednik Gradskog vijeća Andrej Poropat, rektorica riječkog Sveučilišta Snježana Prijić Samaržija, direktor Turističke zajednice Petar Škarpa, te predstavnici Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture na čelu s Irenom Kregar Šegota, direktoricom Sektora za razvoj i strateška partnerstva, nazočili brojni diplomati, veleposlanici, Hrvati i prijatelji Hrvatske, ali i delegacija irskog Galwaya na čelu s direktoricom Patricijom Philbin, direktoricom programa Marilyn Gaughan Reddan, te gradonačelnikom Mikeom Cubbardom.

Više od 1.000 programa

Proslava hrvatske državnosti, naime, bila je idealna prilika za predstavljanje dvaju programa dvaju gradova dviju Europskih prijestolnica kulture – Rijeke i Galwaya.

– Hrvatska će u prvoj polovici 2020. preuzeti predsjedanje Europskom unijom, i svjetla reflektora će i zbog toga biti uperena upravo na Rijeku, Europsku prijestolnicu kulture, jer će predstavljati ne samo sebe i regiju, već i cijelu Hrvatsku. Za nas je to velika čast, ali i obaveza. Svečnost otvorenja zakazana je za 1. veljače, a tijekom cijele godine pripremili smo više od tisuću programa, što malih, što velikih. Između ostalog, odmah po otvorenju očekuje nas velika povorka Riječkog karnevala, jednog od najvećih u Europi i svijetu, a program izgrađujemo kroz sedam programskih pravaca. Prostori napuštene industrijske baštine postaju nove kulturne ustanove, u bivšem tvorničkom kompleksu »Benčić« imamo Muzej moderne i suvremene umjetnosti, a 2020. imat ćemo i novu gradsku knjižnicu, Muzej grada Rijeke, Dječju kuću.

Znam da svi poznajete Dubrovnik, no dođite u Rijeku, ona je skriveni dragulj, kazala je između ostalog u opširnoj prezentaciji Irena Kregar Šegota, direktorica Sektora za razvoj i strateška partnerstva Rijeke 2020. naglasivši kako u Galwayu već nekoliko dana traju radni sastanci delegacije programskog pravca 27 susjedstava koji će povezati gradove i općine u riječkom prstenu s 27 europskih gradova, a irski Galway je partner našem Lovranu. Kregar Šegota nije otkrila puno detalja programa koji nas očekuje 2020. no prema viđenoj prezentaciji, pojavili su se neki novi detalji, poput moguće realizacije bazena kraj Exportdrva, te velike robotske ruke koja će »drobiti« krupni otpad, a realizirat će se u sklopu programskog pravca Dopolavoro.

Četiri godišnja doba

Opširnu prezentaciju Galwaya 2020. imala je i direktorica programa Marilyn Gaughan Reddan, naglasivši kako je iza njih pet godina uspješne suradnje s Rijekom, a da pripremaju velik i bogat program baziran na četiri godišnja doba prema keltskom kalendaru.

– S Rijekom imamo puno toga zajedničkog. Vaš program objedinjen je pod nazivom »Luka različitosti«, naš pod »Stvarajmo valove«. Voda je važan segment i fokus oba naša programa, naglasila je Marilyn Gaughan Reddan.

Cijeli događaj začinili su hrvatski glazbenici pojačani kolegama i prijateljima iz Galwaya. Naime, Zoranu Majstoroviću i dvojici krčkih sopaca – Zlatku Volariću i Zlatku Jurkoviću – pridružili su se i violinist Aindrias de Staic i perkusionist Moises Garcia i zajedno prvi put izveli instrumentale inspirirane hrvatskom i irskom tradicionalnom glazbom.

– Pokušali smo spojiti hrvatsku tradicionalnu glazbu s irskim glazbenicima koji nikada prije nisu svirali i to je nešto unikatno. Radili smo na »daljinu«; ja sam poslao note i snimke koje sam napravio s kričkim sopcima, oni su to pogledali i preslušali, imali smo jednu probu prije nastupa i to je bilo – to, kaže Majstorović.

Ono što je hrvatsko-irski kvintet pokazao u Muzeju irske emigracije, može se nazvati najkraćim opisom onog što slušatelje Porto etno festivala, koji se realizira u sklopu programskog pravca Kuhinja EPK, očekuje.

– Ideja je spajanje različitih kultura kroz glazbu, stoga ovaj kvintet doista ima odlike Porto etno festivala.