Riječka ostavština EPK-ovima

Krenuo monitoring i evaluacija EPK: Na ovo će istraživači biti posebno orijentirani

Danijela Bauk

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Monitoring i evaluacija projekta Rijeka 2020 već je u tijeku, odnosno provodit će se tri godine, sve do 2021. Provodi je konzorcij od pet članova



RIJEKA – Rijeka i irski Galway prvi su gradovi koji će provesti monitoring i evaluaciju projekta Europska prijestolnica kulture. EPK je jedan od najprestižnijih kulturnih događaja koji uspješno pridonosi razvoju gradova i pozitivno utječe na kulturne, društvene i gospodarske aspekte razvoja i smatra se jednim od ključnih načina za strateško ulaganje u kulturu na lokalnoj i regionalnoj razini.


Međutim još uvijek nedostaje koherentna baza podataka koja bi omogućila bolje razumijevanje prednosti tog projekta, kao i njegovih kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih ostavština u gradu domaćinu. Iako je Europska komisija od 2007. do 2019. osiguravala vanjsku i neovisnu procjenu svih EPK gradova, a mnogi su gradovi pokretali i vlastite procjene, pokazalo se da je nužno osmišljavanje zajedničkih smjernica i kriterija za evaluaciju.


Stoga je 2014. Europska unija donijela odluku da gradovi koji će titulu nositi u periodu između 2020. i 2033. godine imaju obavezu provesti vlastite procjene rezultata naslovne godine, naglašeno je na predstavljanju kojem je uz gradonačelnika Vojka Obersnela, pročelnika za kulturu Ivana Šarara te direktoricu Sektora za razvoj i strateška partnerstva Rijeka 2020 Irenu Kregar Šegota, nazočio i voditelj projekta, izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Dragan Bagić.


Neovisna procjena




– Korist od ovog projekta imat će prije svega grad Rijeka, ali i Primorsko-goranska županija, ustanove u kulturi kako na lokalnoj i regionalnoj, tako i nacionalnoj razini. Korist će imati i drugi gradovi širom Europe koji žele iz iskustva EPK učiti o mogućim učincima ulaganja u kulturu. Bit će to važna ostavština našeg grada idućim prijestolnicama kulture, naglasila je Kregar Šegota.


Da je riječ o važnom projektu, naglasio je i gradonačelnik Obersnel.


– U konačnici i neovisno o svim dionicima projekta, Grad Rijeka bit će ili zaslužan za uspjeh, ili kriv za neuspjeh, stoga je važno da postoji neovisna procjena koja se temelji na konkretnim parametrima, a ne na subjektivnom dojmu, kazao je Obersnel, dok je pročelnik Šarar naglasio da je ovo istraživanje iznimno važno za sve kulturne djelatnike i iz njega će proizaći smjernice buduće kulturne strategije.


Pionirski pothvat


Monitoring i evaluacija projekta Rijeka 2020 već je u tijeku, odnosno provodit će se tri godine, od 2019. kad se istražuje takozvano »nulto stanje«, sve do 2021. Provodi je konzorcij od pet članova – Filozofski fakultet u Zagrebu, agencije IPSOS, Wyg i MAP, te Institut za razvoj i međunarodne odnose. Procjenu će provoditi četiri istraživačka tima zadužena za četiri područja – društvo, kultura, turizam/ekonomija i upravljanje, s oko 35 aktivnih stručnjaka.


Pratit će oko stotinu indikatora u sedam područja procjene – kulturna vibrantnost i održivost, kulturni pristup i sudjelovanje, imidž grada, upravljanje i proces isporuke, europska dimenzija, te gospodarstvo i turizam. Projekt će rezultirati s tri velike studije – baznu s podacima za 2019., studija o stanju 2020. te ona koja će usporediti podatke iz 2019. i 2020. i procijeniti učinka projekta.


– Provedba ovog pionirskog evaluacijskog poduhvata postavit će temelje za buduće evaluacije EPK gradova, a istovremeno predstavlja važan istraživački doprinos razvoju evaluacija i praćenja različitih promjena u kulturnom sustavu u Republici Hrvatskoj, naglasio je Dragan Bagić.