Zbor crvene rijeke

Kako do komunizma budućnosti? Kad politički angažman, kultura i umjetnost stupaju zajedno

Nela Valerjev Ogurlić

Ovo je okupljanje mišljeno kroz definiranje mogućnosti ostvarivanja pravednijeg društva, što se prema zborovcima može jedino ako se zajednički definiraju politički kontekst i analiziraju protivnici



RIJEKA Prema međunarodnom borbenom stvaralaštvu – slogan je ovogodišnjeg, drugog po redu Zbora crvene Rijeke, koji je otvoren jučer u vijećnici Grada Rijeke. Manifestacija koju organizira Samoupravna interesna zajednica (SIZ) propituje rastuće strukturno nasilje u našim društvima i načine otpora takvom nepovoljnom razvoju događaja, a objedinjuje niz teorijskih izlaganja i kulturno–umjetničkih događanja.


Kako ističe Nemanja Cvijanović, spiritus movens ovog događanja, Zbor Crvene Rijeke zamišljen je kao platforma čija je zadaća otvaranje zajedničkog prostora i vremena političkim, ekonomskim, umjetničkim i teorijskim praksama, koje nisu orijentirane na profit, umjetničke zaklade banaka ili politiku vladajućih oligarhija.– Mi jednostavno radeći i proizvodeći zajedno nastojimo kreirati prostor za komunizam budućnosti.

Naš program ujedinjuje teorijsku i umjetničku produkciju u političkom angažmanu koji se temelji na aktualizaciji revolucionarnih praksi, jer smo svjesni rastućeg strukturnog nasilja u našim društvima i želimo zajedno pronaći snagu i način kako da mu se suprotstavimo – kaže Cvijanović.


Zato se već po drugi put okupljaju u Rijeci na Prvomajskom zboru kako bi razmijenili i kontekstualizirali međunarodna iskustva borbenog stvaralaštva. Okupljaju se, kako kažu, s ciljem mišljenja o mogućnosti ostvarivanja pravednijeg društva, a to se može jedino ako se zajednički definiraju politički kontekst i analiziraju protivnici.



U Galeriji Kortil sinoć je otvorena izložba »Crvena Rijeka« na kojoj radove predstavlja skupina borbenih stvaraoca: Rena Raedle i Vladan Jeremić, Rene Gabri i Ayreen Anastas, Christian Costa, Minna Henriksson, Ilya Orlov, Nemanja Cvijanović, ZIP Grupa, Filip Jovanovski, Marina Naprushkina, David Munoz i Giovanna Esposito Yussif.Na Titovom trgu večeras u 19 sati nastupit će Tržaški partizanski pevski zbor.


Fašistoidnost


– I na lokalnom i na globalnom nivou primjećujemo problem konstruiranog identitetskog nasilja koje poprima oblike nove fašistoidnosti. Stanje je alarmantno i pitamo se postoje li subjekti promjene našeg doba. Imaju li svoje organizacije? Problemi na raslojenoj međunarodnoj ljevici očigledno postoje, ali to ne znači da ne postoji mnoštvo svjesnih i ujedinjenih pojedinaca koji žele promjenu – odmah, sada i ovdje. To možemo zaključiti i iz lokalnog konteksta iz niza primjera potpuno novih lijevih političkih ili civilnih udruživanja.


Mi želimo otići ipak korak dalje i razmotriti je li moguće rješenje u međunarodnom povezivanju na osnovama suvremene antifašističke, antiimperijalističke i antikolonijalne borbe. Jugoslavenski narodi jednom su već uspjeli u tome naumu, kada su osnivanjem AVNOJ-a svoju budućnost povezali ne uz jezik, državljanske tradicije, pa čak niti uz kulturne identitete, već samo uz pobjedu nad fašizmom i izgradnju socijalizma – podsjeća Cvijanović.


Programsko-organizacijski komitet Zbora crvene Rijeke u sastavu Sezgin Boynik, Nemanja Cvijanović, Vladan Jeremić i Srećko Pulig u suradnji s osamdesetak međunarodnih borbenih stvaralaca – teoretičara, umjetnika, civilnih i političkih aktivista – sastavio je program koji će se infiltrirati u nepodnošljivo cinični folklor lokalnih izbora, a osmišljen je na tragu povijesnih avangardi koje nisu razdvajale umjetničko-teorijski od političkog angažmana, pojašnjava Cvijanović.


Program uključuje tri izložbe, dvije intervencije u javnom prostoru, performans, film i koncert Tršćanskog partizanskog pjevačkog zbora Pinko Tomažič, a okosnica manifestacije su dvodnevni paneli koji okupljaju sve članove platforme.


Kako do promjene?


– Na panelima ćemo zajednički odgovoriti na pitanja kako zahvatiti dublje u promjenu prirode društvenih odnosa, je li rješenje u zajedničkom uličnom aktivizmu, zakriva li sama komunistička ideja mnogo skromniji zahtjev za ponovnim dosizanjem socijalizma, gdje je pobunjeni narod i tko u njegovo ime i na koji način govori, odnosno tko su danas komunisti – kaže Cvijanović.


Jučerašnji paneli održani u Gradskoj vijećnici fokusirali su se na pitanje kako danas prepoznati pojavne oblike fašizma te kako prepoznati ideju komunizma i koji su njegovi organizacijski oblici, dok današnja izlaganja u HKD-u naglasak stavljaju na temu uloge i angažmana umjetnosti te njene politiziranosti u današnjim društvima.O razlici između povijesnih fašizama i današnjeg neo i postfašizma, kako u Evropi, tako i posebno u jugoslavenskim državama govorio je slovenski sociolog Rastko Močnik, dok je filozof Boris Buden razmatrao pitanje je li fašizam još uvijek upotrebljiv termin za nove užase koji nam se globalno događaju, i koji su mogući dometi suvremenog antifašizma u nas.

Slovenska sociologinja Maja Breznik ponudila je svoje viđenje suvremenih oblika nadničarskog ropstva u zemljama EU s naglaskom na Sloveniju. Publicist Srećko Pulig govorio je o oblicima organiziranja na suvremenoj ljevici, dok je sociolog Sezgin Boynik iznio svoja razmišljanja zašto su tradicionalne komunističke i općenito lijeve partije danas nemoguće i koje su im alternative.


Kako se umjetničke vrijednosti transformiraju u one političke objasnio je talijansko-poljski aktivist i umjetnik Christian Costa, dok je dizajnerica i aktivistica Barbara Blasin predstavila antifašistički ženski pokret između svjetskih ratova u Zagrebu, o čemu priča i izložba »Ženski antifašistički Zagreb« sinoć otvorena u Studiju Kamov.