ZAGREB Trideset i četiri jedinice dnevničkih zapisa Miroslava Krleže »Davni dani« pohranjene u književnikovoj rukopisnoj ostavštini u Zbirci rukopisa i starih knjiga u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) predstavljene su u četvrtak u sklopu obilježavanja 30. obljetnice Krležine smrti u Zagrebu.
Izložba Krležinih rukopisnih jedinica postavljena je u predvorju NSK, a o Krleži i njegovoj rukopisnoj ostavštini govorili su ravnateljica NSK Dunja Seiter Šverko i ravnatelj Zbirke rukopisa i starih knjiga u NSK Ivan Kosić.
Odabrane dijelove dnevnika »Davni dani« čitao je dramski umjetnik Duško Valentić.
Ravnateljica NSK Seiter Šverko istaknula je kako su dnevnički zapisi ovoga klasika hrvatske književnosti iznimno zanimljivi jer su iz njih potekla neka kasnija Krležina djela. Dodala je i kako se Krleža u »Davnim danima« obračunava sa svojim suvremenicima, a posebno s književnicima. Podsjetila je na to da je NSK ove godine sudjelovala u obilježavanju Krležine obljetnice još u lipnju kad je nastupila u mađarskoj Nacionalnoj knjižnici, koja je postavila izložbu o hrvatskom književniku Miroslavu Krleži, koji je govorio mađarski. Ravnateljica je pozvala čitatelje da se vrate čitanju Krležinih djela.
Kosić je istaknuo kako je 14 drvenih sanduka Krležine ostavštine prvotno pohranjeno u NSK na Marulićevu trgu, koja je 1996. prenesena u novu zgradu nacionalne i sveučilišne knjižnice. Krležin nasljednik Krešimir Vranešić darovao je NSK cjelokupnu ostavštinu 10. listopada 2010., rekao je dodavši kako su sanduci s ostavštinom otvoreni 29. prosinca 2010. godine. Podsjetio je o kako je obradba građe počela 29. svibnja 2001., a završila 2003. godine te napomenuo kako je klasificirana u nekoliko skupina među kojima su rukopisi pjesama, drama, romana, eseja i govora od 1914.. do 1981., korespodencija s oko 16 tisuća jedinica, fotografije, dokumenti i druga građa. Građa Krležine ostavštine zauzima 30 metara na policama NSK.
Hrvatski književnik Miroslav Krleža umro je na današnji dan 1981. godine.
