U zbirci djela slavnoga britanskog pisca Anthonyja Burgessa nedavno je pronađen nastavak njegova romana »Paklena naranča«, piše BBC.
Rukopis pod nazivom »Pakleno stanje« pisan je na 200 stranica i skup je Burgessovih promišljanja na temu stanja ljudske civilizacije. U djelu autor razvija teme iz romana »Paklena naranča« napisanog 1962. godine, koji je govorio o nastojanjima države da izliječi jednoga tinejdžera delinkventa.
BBC piše da je nedovršeni dokumentarni rukopis »djelomično filozofski osvrt, a djelomično autobiografija«.
Burgess u tekstu spominje i kontroverze koje su pratile filmsku adaptaciju »Paklene naranče« u režiji Stanleya Kubricka.
Kultni film, s Malcolmom McDowellom u ulozi Alexa, središnjeg lika opsjednutog nasiljem, istodobno i naratora, bio je dugo na meti kritika. Navodno je poslužio kao nadahnuće za brojne zločine te je u Velikoj Britaniji, a i u mnogim drugim europskim državama bio zabranjen.
Tek nakon Kubrickove smrti 1999. ponovno se počeo prikazivati u birtanskim kino-dvoranama te je postao dostupan za gledanje u domovima.
Film »Paklena naranča« doživio je golem uspjeh u američkim kinima. Bio je nominiran za Oscara u kategoriji najboljeg filma 1972., no nagradu je tada odnijela »Francuska veza«.
Rukopis »Paklenog stanja« nije nikada objavljen, a pronađen je među spisima i papirima u Burgessovoj kući u Braccianu blizu Rima.
Nakon piščeve smrti 1993. kuća je prodana, a zbirka njegovih rukopisa premještena u Manchester gdje se njezinom katalogizacijom bavi Međunarodna zaklada Anthony Burgess.
Svoje je djelo sam autor opisao kao »veliki filozofski iskaz o suvremenom stanju čovjeka«. U njemu izražava zabrinutost zbog utjecaja tehnologije na čovječanstvo.
Osobito ga zabrinjava negativan utjecaj medija, filma i televizije na civilizaciju.
»Ovaj izniman i dosad neobjavljen nastavak ‘Paklene naranče’ otkriva nam nove detalje o Burgessu, Kubricku i kontroverzama koje prate poznati roman«, kaže direktor Burgessove zaklade, profesor Andrew Biswell.
»Pakleno stanje omogućuje nam uvid u Burgessovo najpoznatije djelo, proširujući vidike kada je posrijedi njegov pogled na zločin, kaznu i potencijalne negativne posljedice vizualne kulture«, kaže Biswell, predavač engleskog jezika na sveučilištu Manchester Metropolitan. Pojasnio je da je autor svoj rukopis odbacio shvativši kako je »on zapravo romanopisac, a ne filozof«.
U petak se u londonskome Muzeju dizajna otvara velika izložba o liku i djelu slavnoga Stanleya Kubricka, na kojoj će biti izloženi i predmeti povezani s filmom »Paklena naranča«.