RIJEKA – Knjiga »Hrvatska grafika« autorice Mikice Maštrović, koju je objavila zagrebačka Naklada Ljevak, predstavljena je u vijećnici Grada Rijeke. Riječ je o prvom sustavnom pregledu hrvatske grafičke umjetnosti i umjetnika grafičara, te obuhvaća razdoblje od nastanka prvih hrvatskih grafika do danas. Ovo vrijedno izdanje nastoji približiti značenje grafike od vremena kad se javlja kao knjižna grafika, pa preko ex librisa do slobodnih grafičkih listova, grafičkih mapa i knjiga umjetnika.

U Rijeci su knjigu predstavili Božo Biškupić; muzeolog i bivši ministar kulture, Frane Paro s Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, Vilma Bartolić iz riječkog MMSU-a, Maja Franković s Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci i sama autorica.

Bogata tradicija

Hrvatska grafika ima bogatu višestoljetnu tradiciju, pri čemu su mnogi hrvatski grafičari, značajno pridonijevši svojim radom grafičkoj umjetnosti u doba kada su djelovali, ostavili neizbrisiv povijesni trag ne samo u povijesti hrvatske grafike već je njihovo stvaralaštvo obilježilo i mnoge europske grafičke centre, osobito u 16. stoljeću.

Hrvatska suvremena grafika, koja se nadovezuje na bogatu grafičku tradiciju, prepoznatljiva je svojim osebujnim uspješnim likovnim izrazom, stoga ne čudi što danas imamo čitav niz grafičara koji su svojim radom ne samo zapaženi, već i nagrađivani izvan granica Hrvatske. Zbog svega toga je opravdano i korisno na jednome mjestu opisati grafičku umjetnost u Hrvatskoj i umjetnike grafičare i to u vremenskom razdoblju od nastanka prvih hrvatskih grafika pa sve do danas. Dosad takvog pregleda grafičke umjetnosti u Hrvatskoj nije bilo. Grafika se kao vizualni medij u Hrvatskoj javlja usporedno s tiskarstvom u drugoj polovici 15. stoljeća, a postaje osobito popularna u doba renesanse zahvaljujući knjižnim ilustracijama, poglavito onima u liturgijskim knjigama, i to na hrvatskome jeziku, tiskanima u Veneciji, ali i u tiskarama koje su se nalazile u Senju, Rijeci, Nedelišću i Varaždinu.

Hrvatski majstori

Posebno je istaknut kreativni doprinos povijesti europske grafike nekolicine umjetnika, majstora podrijetlom iz hrvatskih krajeva, koji su djelovali izvan uže domovine: Andrije Medulića, Martina Rote Kolunića, Natalea Bonifacija i Jurja Julija Klovića. Vrlo je vrijedan grafički doprinos književnika, povjesničara i kulturnog djelatnika Pavla Rittera Vitezovića. Moderna hrvatska grafika započinje s Mencijem Klementom Crnčićem, kojega slijedi Tomislav Krizman. U grafici 20. stoljeća zapaženi su Bela Čikoš Sesija i Miroslav Kraljević, pa sve do suvremenih hrvatskih grafičara kao što su Igor Čabraja, Ivana Franke, Mirjana Vodopija i mnogi drugi. Bitan je i doprinos studija grafike u Hrvatskoj.

Dr. sc. Mikica Maštrović dugogodišnja je ravnateljica Zbirke grafika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Čitav je radni vijek posvetila grafikama i jedna je od pokretačica časopisa Grafika. Vodila je i uređivala niz različitih izložbi vezanih uz grafiku. Suradnica je Hrvatskog biografskog leksikona i Hrvatske likovne enciklopedije. Direktno je sudjelovala u nabavi dvaju vrlo vrijednih Klovićevih crteža te u nabavi 525 strip-crteža našeg najvećeg strip-crtača Andrije Maurovića.