Zaštitni znak

Najdugovječnija predstava: “Kralj Lear” izvodi se 18. godinu na Malom Brijunu

Kim Cuculić

Foto Dubrovačke ljetne igre

Foto Dubrovačke ljetne igre

Predstava je postigla uspjeh kod publike i službene kritike te postala svojevrsni Ulyssesov zaštitni znak, a interes za nju i dalje ne jenjava



MALI BRIJUN Najdugovječnija predstava Kazališta Ulysses, Shakespeareov »Kralj Lear« u režiji Lenke Udovički, koja se s uspjehom izvodi još od osnutka Kazališta 2001. godine, na repertoaru je i u ovoj sezoni Ulyssesa, od 9. do 12. kolovoza u Tvrđavi Minor na Malom Brijunu. Naslovnu ulogu Kralja Leara tumači Rade Šerbedžija, kojemu je ovo – kako kaže – jedna od najdražih uloga u karijeri. U predstavi glume i Ivan Đuričić, Marko Juraga, Ksenija Marinković, Filip Detelić, Nenad Cvetko, Lucija Šerbedžija, Frano Mašković, Nina Šerbedžija, Zoran Gogić, Miodrag Krivokapić, Bojan Krivokapić, Lovro Ivanković, Mladen Vasary, Ivan Colarić i Sergej Gajić, uz pratnju Mostarske simfoniette i glazbenog sastava Putokazi.


Predstava je postigla uspjeh kod publike i službene kritike te postala svojevrsni Ulyssesov zaštitni znak. Interes za nju i dalje ne jenjava te je već 18. godinu na repertoaru svake sezone u nekoliko termina. Do sada je odigrana 78 puta, pred uvijek punim gledalištem. Radnja predstave počinje već pri ukrcaju publike u Fažani na brod za Mali Brijun, a nastavlja se u jedinstvenom ambijentu Malog Brijuna te na nekoliko lokacija u Tvrđavi Minor.Kako piše u najavi predstave, od svih kraljevskih Shakespeareovih drama »Kralj Lear« više od svih zahtijeva uvođenje u pejzaž, dok izbor vremena neprestano otvara pitanje: gdje i kada?

– Ideja da se »Leara« postavi na Malom Brijunu, otoku, na tvrđavi, nekadašnjem austrougarskom fortifikacijskom objektu, u vrijeme završnice Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, nakana je kazališnog odgovora na pitanja gdje i kada. To je vrijeme kad se formira nova karta Europe. Iz sna ili ludila? Što je vlastodršcima ludilo, a što su oni ludilu, postavlja se kroz ovog »Leara«. Ludilo od profesije (Luda), od izbora (Lear), od patnje (Kent, Edgar) kao štit prognanika, izopćenika i potraga za skrovištem, utočištem od dnevnog, pragmatičnog ludila pohlepnih i intrigama sklonih. Prijetnja i zlo, povijesni usud u svakom tronu, nosi zlu kob, zlu krv i pravednost se na začudan način regenerira. Sve suludosti postanu kad-tad zastrašujuća ludost. Ovakva ili onakva, koja više ne razlikuje mržnju i samilost.


Što znači pobjeći u zaklonište i osvrnuti se pred raspalim iza sebe? Tko će nakon Leara zasjesti na tron? I što je tron? Što je europski tron nakon 1918. godine gdje je ova kazališna inscenacija vremenski smještena? Sva ova pitanja postavljena su kroz inscenaciju »Leara« u prostoru otočnog okružja kojim je europska povijest protutnjala. Brod za publiku polazi iz Fažane u 19:30 sati.