Fascinatna izložba

Zlatno doba novije povijesti: “Šezdesete u Hrvatskoj – Mit i stvarnost”

Tihomir Ponoš

Foto: Denis Lovrović

Foto: Denis Lovrović

Autor temeljnog koncepta izložbe Zvonko Maković šezdesete je opisao kao vrijeme stvaranja »europskih projekata«, poput Novih tendencija i Gorgone, međunarodne afirmacije Zagrebačke škole crtanog filma, ali i vrijeme kada se grade hotelski kompleksi na obali, a materijalno blagostanje raste



ZAGREB Gotovo sve je spremno za večerašnje otvaranje središnje izložbe Muzeja za umjetnost i obrt »Šezdesete u Hrvatskoj – Mit i stvarnost«.


U vrijeme novinarskog obilaska u srijedu prijepodne postavljane su posljednje legende pod eksponate, a postavljani su i posljednji eksponati, uključujući i eksponat kojim izložba, ne slučajno, završava, a to je paketić kontracepcijskih pilula iz onoga doba.


Izložba, koju je ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović okarakterizirao kao kulturološku, nastoji sveobuhvatno (koliko je to moguće zbog prostora kao uvijek ograničavajućeg faktora) prikazati šezdesete godine u Hrvatskoj, ponajprije kroz kulturu koja tada buja i svakodnevicu koja se brzo i korjenito mijenja, pri čemu je sve te promjene autor temeljnog koncepta izložbe Zvonko Maković nastojao uklopiti u zadani društveno-politički okvir.





Iskorak iz 60-ih


U tom okviru iskoračeno je iz šezdesetih godina i izložba započinje 7. kongresom Saveza komunista Jugoslavije 1958. godine, a završava slomom Hrvatskog proljeća u prosincu 1971. u Karađorđevu, uz bitan moment eliminacije Aleksandra Rankovića iz političkog života Jugoslavije 1966. godine.


U taj je kontekst Maković stavio i čelnike Hrvatskog proljeća Savku Dabčević Kučar i Miku Tripala kazavši da su oni pokrenuli izmjene ideološke strukture prema socijaldemokraciji, a Hrvatsko bi proljeće na koncu sigurno dovelo do višestranačja.



Maković je šezdesete opisao kao »zlatno doba naše novije povijesti«. To je vrijeme stvaranja »europskih projekata«, poput Novih tendencija i Gorgone, potpune međunarodne afirmacije Zagrebačke škole crtanog filma, koja u to dobiva biva nagrađena i Oscarom, vrijeme je to Muzičkog bijenala, nastanka nekih od ključnih književnih djela poput Krležinih »Zastava«, nastanka Kazališta &TD, naglog razvoja plesne scene… No to je i vrijeme kada se gradi novi grad, Novi Zagreb, kada se grade hotelski kompleksi na obali; to je i vrijeme slobodnog vremena, usko povezanog s potrošačkim društvom, poboljšava se i kultura stanovanja, a materijalno blagostanje raste.



Osamnaest dionica


Maković je kazao da artefakti nisu postavljeni kao puki predmeti, već ih treba čitati u njihovim simboličkim značenjima. Baš zato je na početku izložbe »fićo«, kao simbol vremena, simbol blagostanja, ali i rastuće mobilnosti, dok je na kraju kontracepcijska pilula (posuđena iz muzeja u Berlinu), koja, kako je kazao Maković, donosi drugačije shvaćanje intime, drugačije poimanje života.


Makovića je na ovu izložbu ponukala izložba »Pedesete«, koju je u Zagrebu postavio prije 14 godina, a postavljajući tu izložbu shvatio je da pedesetih nastaju ideje koje će biti potpuno artikulirane šezdesetih godina.


Ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Miroslav Gašparović naveo je da je na izložbi koja ima 18 dionica (kultura svakodnevice, likovne umjetnosti, kazalište, film, fotografija, pop, rock i jazz glazba, moda, novine, Radiotelevizija Zagreb…) radio velik tim stručnjaka, a izložba je posljedica četverogodišnjeg rada. Uz izložbu bit će objavljena i opsežna monografija, napravljena u suradnji sa Školskom knjigom.


Izložba će biti otvorena do 30. rujna, a uz nju će biti organizirane predstave, koncerti, filmske projekcije, glazbene slušaonice.