HKD Sušak

Riječka izložba “Sa o Roma – 50 godina romskog Đurđevdana u Skopju”

Nela Valerjev Ogurlić

Autorica izložbe, američka etnologinja plesa hrvatskog porijekla Elsie Ivancich Dunin dokumentirala je promjene vezane uz proslavu godišnjeg romskog blagdana skopskih Roma tijekom pet desetljeća, počevši od 1967. godine

RIJEKA U atriju Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku otvorena je izložba »Sa o Roma – 50 godina romskog Đurđevdana u Skopju«. Kroz fotografije i dokumetarni film izložba prikazuje godišnji romski blagdan skopskih Roma, »Erdelezi«, koji se proslavlja u periodu od 2. do 9. svibnja.Autorica izložbe, američka etnologinja plesa hrvatskog porijekla Elsie Ivancich Dunin dokumentirala je promjene vezane uz proslavu ovog blagdana tijekom pet desetljeća, počevši od 1967. godine. – Kad sam prvi put vidjela proslavu Đurđevdana u Skopju s nekoliko tisuća Roma, uz glazbu i ples na brdu, gdje je danas američka ambasada, bila sam toliko impresionirana da sam se odlučila vratiti nakon deset godina da vidim postoji li kontinuitet. Od tada sam dolazila svakih deset godina i bilježila promjene – ispričala je Ivancich Dunin na otvaranju ove putujuće izložbe koja predstavlja dio romske kulture, tradicije i običaja s težnjom njihova očuvanja i jačanja.Romi poznaju dva godišnja doba. Hladno zimsko doba nazivaju »ivend«, dok toplo ljetno nazivaju »nilaj«. Upravo ovaj blagdan Romima predstavlja početak toplog dijela godine, što obilježavaju brojnim običajima.

Javni aspekt blagdana naglašen je običajem dočekivanja dopreme janjaca u zajednicu, koji se kasnije obredno žrtvuju te svakodnevnom glazbom koja traje od izlaska sunca. Nekada je ona bila izvođena na zurlama i tapanima, dok je u novije doba to glasna glazba s radija. Vrhunac proslave nastupa u sumrak posljednjeg dana (9. svibnja) i obilježen je gozbama, druženjem i plesanjem na javnim mjestima. Zajedničko »khelibe« (vrsta kola) nekada se plesalo na raskršćima, a u njemu je sudjelovala cijela zajednica.


Republika Makedonija je 2011. proslavu Đurđevdana proglasila zaštićenim kulturnim dobrom, a lani je uvrštena i na listu UNESCO-ove nematerijalne kulturne baštine.


Izložba je od 23. kolovoza do 3. rujna bila postavljena u Etnografskom muzeju u Zagrebu, nakon Rijeke nastavlja put u Pulu, a prema riječima Branislava Petrovskog, predsjednika organizacije Romano Ilo iz Skopja, planiraju se i gostovanja u drugim hrvatskim gradovima – Pazinu, Splitu, Zadru i Dubrovniku.– Imamo svoj jezik, kulturu, tradiciju, običaje, imamo svoj identitet koji na ovaj način želimo promovirati. No prvenstveno ga sami trebamo njegovati i čuvati, a za to trebamo biti ujedinjeni – naglasio je Petrovski, podsjetivši i na dugogodišnju dobru suradnju s Rijekom u kojoj je još 1999. gostovala prva izložba o Đurđevdanu.