RIJEKA  Riječani, ali i oni koji su se posljednjih mjeseci muvali oko nekadašnjeg Muzejskog trga, a sada Trga Riccarda Zanelle, mogli su primijetiti skele na zgradi Muzeja grada Rijeke. Među tim namjernicima, one nešto informiranije te su skele mogle iznenaditi, jer podrazumijevaju radove, dakle ulaganje, a Muzej, kao što to oni znaju, sljedeće godine seli u Palaču šećerane u »Benčiću«.

Taj se građanin onda mogao zapitati zašto se ulaže u zgradu koja više neće biti centralno mjesto Muzeja grada, odnosno što će ta zgrada u budućnosti biti?

Zapitali smo se to i mi, pa od ravnatelja Muzeja grada Rijeke Ervina Dubrovića dobili tumačenje da zgradu koju se odnedavno odmilja naziva Kockicom čeka ozbiljan »facelift« radi ugošćivanja izložbe »Nepoznati Klimt«, za što postoji i ugovorna obaveza, no kolateralna dobit cijele te priče bit će prostor koji će i u budućnosti moći prihvatiti zahtjevne izložbe, time čineći Muzej grada Rijeke respektabilnom ustanovom u kulturi i šire od Hrvatske, a kamoli Rijeke.

Strogi uvjeti za Klimta

Kako nam govori Dubrović, »stara zgrada« proživljava veliko preuređenje u nov i suvremen muzejski prostor koji će za nekoliko mjeseci ugostiti važnu izložbu Gustava Klimta, jednog od najvećih umjetnika s prijelaza devetnaestog i dvadesetog stoljeća. Jasno je da priređivanje takve izložbe iziskuje iznimno profesionalan organizacijski i stručni aparat te je za sve muzeje velik poduhvat. Dubrović ističe da posljednjih godina sve više raste interes za Klimta i za priređivanje njegovih izložbi. Naime otkad su pojedine njegove slike prodane po cijeni većoj od stotinu milijuna dolara, publiku sve više privlače njegova djela te je i sve već jagma pojedinih muzeja za njegovim izložbama.

Ervin Dubrović / Snimio Marko GRACIN

– Veliki austrijski muzeji u Beču redovito postavljaju Klimtove izložbe, a neke od njih povremeno obilaze svijet i prelaze oceane. Iako se posudba Klimtovih djela isprva činila gotovo nemogućom, jer veliki austrijski muzeji, institucije i fondacije posudbu njegovih djela uvjetuju iznimno visokim iznosima osiguranja, te propisuju vrlo stroge uvjete transporta kao i sigurnosne, rasvjetne i klimatske uvjete u izložbenom prostoru Muzeja grada Rijeke. Već su sklopljeni ugovori sa slavnim muzejima i drugim ustanovama, poput Albertine, Belvederea, Wien Museuma, Akademije, Klimtove fondacije, Univerziteta primijenjenih umjetnosti (Universitat Angewande) i drugima, kao i s rumunjskim muzejima iz kojih se također posuđuju neka djela – poput Nacionalnog muzeja lijepih umjetnosti u Bukureštu i Muzeja kraljevskog dvorca Peleš u Sinaji.

Muzej grada Rijeke, uz podršku Grada Rijeke, preuzeo je ugovorne obaveze kojima jamči da će Kockica ispunjavati najstrože propise i zahtjeve. A bit će preuređena iznutra i izvana, iako zahvati neće biti toliko veliki i toliko vidljivi kao u primjeru Palače šećerane i »Galeba«. Uz naročit napor konzervatora i projektanata zgrada će i nakon obnove u velikoj mjeri zadržati izvorni izgled, važan zato što za naraštaje arhitekata ima simboličku vrijednost i kao rad vrlo uglednog profesora Nevena Šegvića, i kao ostvarenje koje je svojedobno nagrađeno najvećom državnom – jugoslavenskom – nagradom za arhitekturu (koju je dodjeljivao dnevnik Borba). Što je vrlo važno, i uz minimalne izmjene Kockica će uređenjem krova i pročelja imati bitno veću »energetsku učinkovitost« i ekonomičnost. Radovi na krovu i na pročeljima upravo su u tijeku te, iako neki iznimno veliki otvori svojim ostakljenjem izvođačima zadaju naročite glavobolje i uzrokuju velike troškove, očekuje se da će radovi na uređenju vanjštine Kockice biti gotovi do Nove godine – ističe Dubrović, dodajući da će u unutrašnjosti, pak, biti uređeni prostori prizemlja, te prvog i trećeg kata, jer će na tim katovima biti postavljena izložba.

Najstroži muzejski standardi

– Uređenje prije svega obuhvaća osnovno uređenje interijera koji od 1976., od izgradnje Muzeja do danas, nije doživio nikakve znatnije preinake niti osuvremenjivanje. Jedino su prije više godina zatvoreni veliki horizontalni otvori između prvog i drugog, te između drugog i trećeg kata. Bili su ovo funkcionalni zahvati s montažnim stropovima, koji omogućuju da se prostor jednoga dana opet otvori i pokaže izvorni interijer zgrade. No nekoliko se idućih godina stropovi neće otvarati – kaže Dubrović.

Predstojeće se preuređenje prvenstveno odnosi na obnovu elektroinstalacija, rasvjete, klimatizacije i sigurnosnog sustava, u koji spada protupožarni sustav, sustav videonadzora te alarmni sustav. I svi će ti radovi u interijeru biti podređeni organizacijski i tehnički iznimno zahtjevnoj izložbi »Nepoznati Klimt«. Uz radove u izložbenom prostoru bit će, dakako, nužno i uređenje sanitarija te izgradnja pristupne rampe za invalide, koju također moraju imati javne institucije, a naročito muzeji.

– U svakom slučaju, uz uređenje Palače, koje je već daleko odmaklo, uz početak radova na »Galebu«, te uz minimalne zahvate na Žabici, na izložbi Riječki torpedo, vrlo je važno i brzo i kompleksno uređenje Kockice koja već u svibnju sljedeće godine mora biti spremna za početak radova na »scenografiji« izložbe i za prihvat djela Gustava Klimta. Uređenje Kockice za Muzej grada Rijeke znači uređenje matične, ishodišne zgrade, koja će i nakon uređenja Palače šećera i tamošnjeg stalnog postava, i 2020. biti važno žarište muzejskog života Rijeke, uređeno prema najstrožim muzejskim standardima, te će i idućih godina moći ugošćavati izložbe od najvećega značaja – zaključuje Dubrović.