Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
20. studenoga 2019.
Broj muzej

foto Četvrti život broda Galeb: Obišli smo izložbu koja je izazvala veliko zanimanje Riječana

Foto Marko Gracin
Foto Marko Gracin
Autor:
Objavljeno: 22. srpanj 2019. u 9:58 2019-07-22T09:58:18+02:00

Malo je brodova kojima je sudbina namijenila toliko novih početaka kao što je to slučaj s brodom »Galeb«. On je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske, važan primjer brodograđevne industrijske baštine, a različite uloge koje je imao daju mu dodatnu povijesnu važnost i zbog toga je višestruko zanimljiv. Obogaćen muzejskim postavom koji će istaknuti njegov životopis, brod će postati jedinstven primjer predstavljanja kulturne baštine u tehničkom, kulturnom i povijesno-političkom smislu. Bit će to uostalom i prvi brod-muzej u Hrvatskoj i zasigurno nova kulturno-turistička atrakcija Rijeke.

– Temi smo pristupile isključivo arhivističko-povjesničarski, s obzirom da je riječ o kontroverznoj temi. Kao autorice ove izložbe, ali i elaborata budućeg postava na brodu »Galeb«, nismo imale namjeru ulaziti u političke konotacije, iako bi javnost rekla da je to nemoguće s obzirom na povijest broda. Pa ipak upravo ta iznimno zanimljiva višeslojna prošlost, a plovio je pod različitim zastavama i u različitim ulogama, čini »Galeb« posebno atraktivnim i nadamo se da ćemo uspjeti u namjeri da tu povijest prikažemo kroz moderan postav. Uostalom, iza stare oronule ruzine krije se jako lijepi brod, istaknule su Ema Makarun i Nataša Babić, autorice izložbe »Četvrti život Galeba« otvorene na prvom katu Muzeja grada Rijeke, ali i kustosice koje već dvije godine rade na elaboratu budućeg muzejskog postava koji će se nalaziti na tom brodu privezanom u riječkoj luci koji već godinama izaziva najšire moguće rasprave, a o čijoj sudbini će se odlučivati na sjednici Gradskog vijeća 24. srpnja.

Važan eksponat

Projekt prenamjene »Galeba« u brod-muzej predviđa da ostane privezan u riječkoj luci i da svojim sadržajima postane važna sastavnica kulturnog života grada. Primarni je zadatak projekta muzealizacija broda kao zaštićenog kulturnog dobra, potom njegovo oplemenjivanje raznolikim muzejskim sadržajima, tematski i vremenski vezanim uz brod.

Foto Marko Gracin

Predviđa se da će brod postati mjesto na kojem će se odvijati niz događanja, poput kazališnih predstava, tribina, performansa, edukativnih radionica, videoprojekcija i drugih sadržaja koje će realizirati riječke kulturne ustanove. Brod će postati gradska kulturna i turistička atrakcija, mjesto za edukativne i znanstvene skupove i radionice. Osnovna smjernica i glavni zadatak projekta »Galeb« su očuvanje i prezentiranje broda kao vrijednog eksponata. Projektom pretvorbe u brod-muzej, »Galeb« se konzervira u cijelosti, a zadržava se i osnovni karakter njegova prostora. Reprezentativni dijelovi broda vraćaju se rekonstrukcijom i restauracijom.

Tomu su podređeni svi postupci u promjeni i prenamjeni broda iz školskog broda, odnosno rezidencijalne jahte u brod-muzej. Stalni postav fokusiran je na brod kao objekt, na vrijednosti koje su ugrađene u njega i na događanja kroz koja je prošao. Muzej grada Rijeke zadužen je za osmišljavanje koncepcije i scenarija stalnog postava, pribavlja materijale – predmete, fotografije, arhivske filmove – te surađuje s projektantima u realizaciji postava. Muzej također u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Rijeci organizira inventarizaciju, pohranu i restauraciju namještaja, opreme i ostalog inventara s »Galeba«.

Foto Marko Gracin

– Ovom izložbom htjele smo uvesti građane Rijeke u budući stalni postav, odnosno nagovijestiti četiri tematske cjeline koje će ga činiti. Prvu tematsku cjelinu činit će kronologija broda koja donosi i priču o našem gradu u tom razdoblju. Druga tematska linija je sam brod kao eksponat tehničke kulture, kako je nastao, kako se mijenjao, koje je sve rekonstrukcije prošao, od gradnje do danas. Treća linija je ona koja je ustvari najviše u fokusu javnosti – to je priča o državničkim putovanjima i Pokretu nesvrstanih. A četvrta se bavi muzealizacijom svjedočanstava ljudi koji su na brodu, svaki u svojem vremenu i u drugim ulogama, živjeli i radili. Izložbom želimo pokazati kako mi s muzeološke strane pristupamo brodu, kako ga mi muzealci gledamo, kako ga istražujemo i koje smo materijale dosad prikupili i koje prikupljamo kako bismo realizirali stalni postav, kaže Nataša Babić.

Poveznice s Rijekom

Iako mnogi osporavaju povijesnu poveznicu »Galeba« i Rijeke, ova izložba, ali i budući postav otkriva kako je jedno od nestalih riječkih poduzeća, Brodoprojekt, bilo zaduženo za izradu projektne dokumentacije kojom je bananiera, i potom vojni brod, postao »Galeb«. Od podizanja s morskog dna pa sve do kraja 80-ih, u Brodoprojektu su izrađivani nacrti na temelju kojih su izvršene sve rekonstrukcije i remonti ovoga broda. O riječkoj industrijskoj baštini svjedoči i brodska oprema ugrađena na »Galeb«, proizvedena u poduzećima kao što su Rikard Benčić, Belam, Svjetlost, Rade Končar, Torpedo.

Foto Marko Gracin

– Najjača poveznica s Rijekom, koju otkriva upravo ova izložba, jesu projektni nacrti nekadašnjeg riječkog poduzeća Brodoprojekt. Preuzimanjem brodskog inventara preuzeli smo i sačuvanu brodsku arhivu i potvrdili ono što smo prije mislili, ali nismo bili 100 posto sigurni – Brodoprojekt je bio odgovoran za izradu sve projektne dokumentacije vezane za rekonstrukcije i remont broda od vađenja iz mora 1948. godine. Odnosno inženjeri Brodoprojekta su proveli, to jest nacrtali transformaciju iz bananiere koja je postala minopolagač u školski brod »Galeb«, kaže Babić.

Dubrović: "Galeb" nas ne zanima kao ideološko pitanje, već kao muzej

Ravnatelj Muzeja grada Rijeke, Ervin Dubrović, također naglašava da je izložba tek uvod u ono što nas očekuje na brodu "Galeb".

– Ova se izložba nadopunjuje s izložbom postavljenom u prizemlju »Novo vrijeme - 2. poluvrijeme« koja pak najavljuje useljenje u Palaču šećera u ožujku 2020. Temperatura počinje rasti i sad se već jako bližimo toj za nas vrlo važnoj 2020. Mi smo spremni, ali imamo još mnogo posla, no veseli nas da se ta velika očekivanja vrlo pozitivno odražavaju na Muzej, na život u Muzeju, na suradničko raspoloženje. Iako smo i dosad bili pravi i ozbiljan Muzej kako radom i prikupljanjem građe i materijala, tako i priređivanjem zanimljivih i atraktivnih izložbi, s Palačom šećera i brodom "Galeb" rastemo, dižemo se na jednu puno višu razinu. Da, tajming izložbe se poklopio s aktualnom situacijom oko broda, no nas "Galeb" ne zanima kao ideološko pitanje, već kao muzej, kao jedan od važnijih muzeja grada Rijeke. S muzejske strane gledano, uopće nam nije važno tko voli, a tko ne druga Tita, važno je prikazati jedno povijesno razdoblje. Već duže vrijeme prikupljamo građu koja nam je nedostajala, važno je istaknuti kako i u Rijeci ima dosta građe vezane za "Galeb", zaključuje Dubrović.

Sam brod je vrlo velik, ima šest paluba i površinom nudi mogućnost pripovijedanja brojnih priča, tako da će na četvrtoj palubi, u dijelu namijenjenom muzeju, biti ispričane te poveznice Rijeke i »Galeba«.

– Uostalom, »Galeb« je izrazito puno puta s pitomcima prolazio ispred Kvarnerskog zaljeva, u brod je utkana i povijest brojnih Riječana koji su na njemu plovili. S broda smo preuzeli namještaj, restaurirali ga i daljnjom analizom zaključili da je namještaj bio izrazito skromnog dizajna, međutim, vrlo elegantan i pratio je tadašnje svjetske trendove, a dizajn interijera potpisuje Riječanin Zorko Lah. Cijela izložba, ali i budući postav broda, ne pokušava interpretirati je li nešto dobro ili loše, već donosi priču o zaštićenom kulturnom dobru koje zaslužuje poseban tretman i prezentaciju. Biti na listi zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske nije mala stvar, ističe Makarun.

Prvi hrvatski brod-muzej

– Moram istaknuti veliku pomoć dizajnerice Nikoline Jelavić Mitrović, dobitnice nagrade Europski muzej godine za svoj rad na Gradskom muzeju Vukovar, te autorice nagrađenog postava Muzeja Sinjske alke, a radila je i postav Muzeja Nikole Tesle u Smiljanu. Želimo napraviti moderan, multimedijalan i interaktivan postav koji je i zabavan za posjetitelje. Na brod gledamo iz muzeološke perspektive, želimo ponuditi priču za sve posjetitelje, od onih malih, do odraslih, onima koje zanima tehnika, zaljubljenicima u povijest i Rijeku, naglašava Babić.

»Galebova obnova« i transformacija u brod-muzej zasigurno predstavlja veliki izazov muzealcima Muzeja grada Rijeke.

– Naravno da je izazov raditi na budućem postavu broda-muzeja »Galeb«. Posljednje dvije godine intenzivno radimo na elaboratu budućeg stalnog postava i sad smo dobili priliku da kroz jedan mikrouzorak predstavimo svoju viziju tog budućeg postava. Naravno, brod je sam po sebi eksponat kao zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske. Mi smo zaduženi za njegovo čuvanje i muzealizaciju s obzirom da ga je Grad Rijeka 2009. otkupio. Imajući takav zadatak, vrlo smo ozbiljno pristupili elaboratu i ova izložba to pokazuje. Ovo je iznimno mali uzorak, ali već po njemu se može prepoznati način rada, odnosno pristup koji dijelimo Nataša i ja kao autorice elaborata. Iako je to prvi brod-muzej u Hrvatskoj, u svijetu je to već dobro poznata praksa, naročito u baltičkim zemljama. Bila sam na brodu u Göteborgu koji je također vojni brod i slične linije kao »Galeb«, a koji je obnovljen i zanimljiv je kao tehnološko dostignuće. Jednako tako ćemo i mi predstaviti »Galeba« jer znatne preinake i promjene koje je brod doživio pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća potpisuje riječki Brodoprojekt, a i razni sitni inventar nautičke naravi je također proizveden u Rijeci.

Jedna od niti vodilja je bila zabilježiti i svjedočanstva Riječana i drugih koji su boravili na brodu kako bismo dobili najbolji uvid o uvjetima života i rada na brodu u različitim vremenskim razdobljima. Odnosno pokušati prikazati jedan dan na školskom brodu »Galeb«, kaže Makarun.

Tek mikrosegment

Kao što su u nekoliko navrata naglasile, izložba »Četvrti život broda Galeb« prikazuje tek mali, gotovo mikrosegmet onoga što bi trebalo biti predstavljeno na brodu jednom kad se transformira u muzej.

– Na izložbi smo prikazali tek dio namještaja koji je restauriran prošle godine, a riječ je o garniturama i stolu iz Malog salona. Naime, u fundusu imamo restauriran i kabinski namještaj no on nije mogao biti izložen iz jednostavnog razloga: riječ je o namještaju koji je napravljen da se pričvrsti za zidove, a to nam nije bilo moguće realizirati na ovoj izložbi. Limitirani prostorom nismo bili u mogućnosti prikazati i neke druge stvari koje imamo u fundusu, niti sve predmete i materijale koje smo unatrag par godina prikupili. Primjerice, spomen-pločica koje svjedoče o državničkim putovanjima ima sveukupno 86, a mi smo na ovoj izložbi prikazali samo 15-ak najzanimljivijih. No izložba i jest zamišljena kao tek mali uvid onog što će biti na brodu, kako bi se proširio fokus s priče po kojoj je brod najpoznatiji, a to je razdoblje u kojem ga je kao ploveću rezidenciju koristio maršal Tito i kako bi javnosti predstavili slojevitu prošlost ovoga broda, zaključuje Babić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PayDo parking aplikacija