»Demon moderniteta«

Bukovac i Jurkić uz bok Chagallu i Kleeu u Modernoj galeriji

Sandra Sabovljev

S konferencije za novinare u modernoj galeriji / Foto N. REBERŠAK

S konferencije za novinare u modernoj galeriji / Foto N. REBERŠAK

Uz apokaliptične, ali i božanske vizije hrvatskih slikara u zoru kratkoga stoljeća, u šest dvorana prvoga kata Moderne galerije izlažena su djela Marca Chagalla, Paula Kleea...



ZAGREB Izložba »Demon moderniteta – Slikari vizionari u zoru prošloga stoljeća« nastala je u suradnji pinakoteke Accademia dei Concordi iz Roviga, Fondazione Cassa di Risparmio di Padova e Rovigo i Moderne galerije gdje je sinoć i svečano otvorena. Ovu izložbu nakon talijanske publike, koja je u 150 slika i skulptura europskih modernista uživala ovoga proljeća, do 26. srpnja mogu u nešto skromnijem izdanju razgledati i domaći ljubitelji likovne umjetnosti.


– Selekcija »Demon moderniteta« prvi put postavlja neka od vrhunskih ostvarenja hrvatskih slikara na prijelazu s 19. na 20. stoljeće u europski kontekst, najavila je na konferenciji za novinare uoči sinoćnjeg otvorenja ravnateljica Modernoj galeriji Biserka Rauter Plančić. Naglasila je pritom da će slike Vlahe Bukovca, Bele Čikoša Sesije, Mirka Račkog, Gabriela Jurkića i Ignjata Joba biti uvrštene u europski likovni krug umjetnika poput Marca Chagalla, Odilona Redona, Paula Kleea i drugih.


 Ravnateljica smatra da je autor izložbe, ugledni talijanski teoretičar likovnih umjetnosti Giandomenico Romanelli stvaralaštvo hrvatskih  autora prezentirao kao vrhunski i nezanemariv prinos hrvatske umjetnosti srednjoeuropskoj dionici simbolizma




–  Doba je to o živih artističkih mijena na pretapanju stoljećâ koje u Hrvatsku donose novo stanje duha, nove umjetničke teme i novu izražajnost. Na djelu je i prožimanje književnosti i likovnoga izraza, posebice uočljivo u simbolističkoj figuraciji mitoloških i biblijskih tema, primjerice, u modernističkim radovima spomenutih Bele Čikoša Sesije i Mirka Račkog, objasnila je Rauter Plančić. Također je dodala da zagrebačka izložba, sa svojih šezdesetak eksponata, bez sumnje pruža reprezentativni uvid u europsku likovnu produkciju na prijelazu iz 19. u 20. stoljeća.


– Slike istinski zrcale svu raskošnu osjećajnost »fin de siéclea« i duboko utječu na recipijenata moćnim uprizorenjima kušnji, strâva, svekolike opće uznemirenosti, borbe svjesnoga i nesvjesnog, kao i istupa demonskih i anđeoskih sila. Ukratko, uz apokaliptične, ali i božanske vizije hrvatskih slikara u zoru kratkoga stoljeća, u šest dvorana prvoga kata Moderne galerije izlažemo, grafike Odilona Redona kojima su 1889. i 1890. ilustrirane knjige Gustava Flauberta i Charlesa Baudelairea, aquatinte Marca Chagalla iz ciklusa »Sedam smrtnih grijeha« (1926.), pastel Paula Kleea iz slikarovih weimarskih godina, razdoblja obilježena vođenjem Bauhasovih slikarskih radionica i nizom introspektivno biomorfnih sliko-crteža. Tu su i fascinantnom melodioznošću ugođena ulja litavskog slikara i skladatelja Mikalojusa Konstantinasa Čiurlionisa, slike mračne maštovitosti Nijemaca Franza von Stucka i Sache Schneidera, Talijana Alberta Martinija, Bartolomea Sacchija, Gennara Favaija te još niz drugih djela koja su samo za ovu prigodu posuđena iz prestižnih privatnih i muzejskih zbirki u Italiji, Njemačkoj i Litvi, pohvalila se arsenalom velikih imenaRauter Plančić.


Autor postava Giandomenico Romanelli  izabrao je slike koje reflektiraju duh epohe, stoljeća užasa rata koje je započelo u Sarajevo, ali i završilo na ovim prostorima.


– Riječ je o slikarima-vizionarima, izvanrednim svjedoci svojeg iznimno bogatog vremena, istaknuo je autor postava kazavši da je izložba diktirana dijatektikom igre anđela i demona, odnosno palih anđela. Izložba, ističe on, počinje  ilustracijama Baudelaireovih knjiga, a završava slikama Gennara Favaija nadahnutim New Yorkom, koji je u to doba, baš kako je anticipirao nesretni  filozof Walter Benjamin, preuzeo Parizu primat svjetske metropole.