RIJEKA Prezentacijom rješenja inovativne interpretacije industrijske baštine na primjerima broda Galeb i Palače Šećerane  u Rijeci je završila Ljetna škola inovativne interpretacije industrijske baštine.

Tijekom protekla dva tjedna polaznici iz Hrvatske, Kine, Rusije, Čilea, Mađarske, Njemačke, Italije i Tajvana su slušali predavanje eminentnih stručnjaka, upoznavali se s Rijekom, Sveučilištem i projektom Europske prijestolnice kulture te radili na novim mogućnostima oživljavanja odnosno oplemenjivanja riječke baštine s naglaskom na Galeb i Palaču Šećerane.

Osmislili su polaznici puno toga, od kanti za smeće u obliku torpedo, laserskih projekcija na vlakovima koji prolaze gradom, planova kako da se Benčić i Galeb potpunu inkorporiraju u gradski život do društvene igre koja bi trebala namamiti Riječane i njihove goste na obilazak raznih baštinskih lokacija.

 Prije same prezentacije radova, o Ljetnoj školi su govorili rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija, direktor European Heritage Volunteers Bert Ludwig, suosnivačica platforme Culture Hub Croatia Marina Batinić, koordinatorica projekta Kristina Pandža te pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar.

– Iako mi u Rijeci znamo što bi s Palačom i brodom, nekada nas dnevno-politička opterećenja odmaknu od maksimalno suvoislog razmišljana o tim objektima. Oni su strašno teški za interpretaciju jer simoblički reprezentiraju totalitarizme iz prošlosti našeg grada. Ne zanima me toliko barok i štukature, već kako mladi ljudi gledaju na zgradu u kojoj je carica dala monopol nizozemskoj kompaniji da kroz svoj robovlasnički rad preko mora i kroz jedan mali grad šećerom hrani cijelu Europu, dakle, ta zgrada nije samo barok nego i taj mračni gotovo perverzni underground u pozadini, a slično je i s Galebom. Ovo je najveći baštinski projekt u državi, udvostručit ćemo količinu muzejskih kvadrata, ali te činjenice su benigne u odnosu na stalne kontroverze oko tih objekata zbog kojih će oni stalno biti živi i svake se godine može inovativno interpretirati njihova baština – rekao je Šarar.

Prijić-Samaržija naglasila je kako ovakvi projekti pokazuju vrijednost novih oblika edukacije kroz volontiranje i mreže aktivista. 

– Treba skupiti motivaciju i volju doći u drugi grad, pokušati ga shvatiti i iznači nove načine interpretacije baštine. Zbog toga su ovakve inicijative i više nego dobro došle – istaknula je Prijić-Samaržija. 

Bert Ludwig je predstavio rad organizacije European Heritage Volunteers te je pohvalio otvorenost riječkog Sveučilišta, ali i Grada Rijeke za ovakve inicijative.

Ljetnu školu inovativne interpretacije industrijske baštine organizirali su Centar za industrijsku baštinu i Centar za napredne studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Rijeci u suradnji s organizacijom European Heritage Volunteers i platformom Culture Hub Croatia.

Ljetna škola jedna je od aktivnosti koje Sveučilište u Rijeci provodi u sklopu projekta »Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine« financiranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa »Konkurentnost i kohezija«.

Putem javnog poziva Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije za provedbu spomenutog projekta osigurano je 68.891.606,18 kn bespovratnih sredstava dok njegova ukupna vrijednost iznosi 81.339.442,05 kn.