Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
15. listopada 2019.
Iza pozornice

BRANKO PODGORNIK Nevelika uloga Europskog parlamenta

REUTERS
REUTERS
Autor:
Objavljeno: 24. svibanj 2019. u 13:32 2019-05-24T13:32:00+02:00

Pozitivne promjene u EU-u neće se moći provesti putem Europskog parlamenta. Njegova uloga može ojačati samo ako se EU pretvori u federalnu državu. Vjerojatnije je, međutim, da će se promjene u EU-u izvesti jačanjem uloge nacionalnih parlamenata i vlada. To ne znači da građani nemaju razloga izaći na izbore za parlament EU-a. Naprotiv. Iako nema veliku ulogu, važno je da Hrvatska u njemu ima što bolje zastupnike

Uoči izbora za Europski parlament, uvriježene stranke u članicama Europske unije poručuju građanima da je EU na prekretnici i da treba podržati one koji žele ojačati europski projekt, a ne one koji ga navodno žele srušiti. Slično je i u Hrvatskoj, gdje HDZ, SDP i mnogi drugi tumače da budućnost nije u »nacionalizmu« i »populizmu«, nego u popravljanju postojećeg.

Međutim, te iste stranke rijetko iznose što bi, zapravo, trebalo popraviti. Tvrdnje da hrvatske građane treba učiniti ravnopravnima u EU, kad je riječ o kvaliteti proizvoda u prodavaonicama, ili da treba snažnije isticati hrvatske interese, nisu dovoljne. To neće riješiti glavni problem, a to je manjak demokracije u EU, zbog čega ta organizacija i dolazi u krizu.

Zna se da mala Hrvatska ne može u Strasbourgu puno učiniti za sebe, osim na pitanjima koja su zajednička i ostalima. Europski parlament, za razliku od nacionalnih poput Hrvatskog sabora, uopće nema zakonodavne inicijative. To je tijelo koje uglavnom odobrava ili prepravlja ono što mu predloži Europska komisija. Ruke su mu uvelike vezane, jer su tako odredili europski ugovori. Štoviše, o bitnim pitanjima u EU često ne odlučuje ni Europska komisija, već najjače članice, ponajprije Njemačka i Francuska. Potvrđuje to i politika proračunske štednje, koju Komisija godinama provodi pod pritiskom Berlina, usprkos otporu iz mediteranskih država.

Problem je u tome što EU-om vedre i oblače tehnokratske institucije koje nisu izabrane na izborima i ne odgovaraju demokratski izabranim tijelima poput Parlamenta. One voze svojim kolosijekom. Nije riječ samo o Europskoj komisiji, nego i o Europskoj središnjoj banci, koja također nikome ne polaže račune za svoje poteze. Te institucije EU-a oblikovane su nakon 1992. tako da budu imune na demokratski pritisak, prema riječima Wolfganga Streecka, umirovljenog direktora Instituta Max Planck sa sveučilišta u Kölnu.
Prema Streecku, radi se o »autoritarnom liberalizmu«, što znači da institucije EU-a postupno izvlače ovlasti iz ruku nacionalnih država, njihovih parlamenata i vlada. Te institucije, demokratski nekontrolirane, sve više utječu na ono što se zbiva u članicama, dok nacionalnim državama istodobno ograničavaju polje djelovanja, a time i demokraciju. Nije čudno što narodi i građani imaju osjećaj da su se EU-institucije otuđile i da ne rade za njih, nego za korporacije i banke. Rastući otpor tim nedemokratskim procesima u EU-u, vladajući krugovi tumače kao »nacionalizam« i »populizam«.

Međutim, uvriježene stranke poput narodnjaka i socijaldemokrata izbjegavaju se izjasniti o tome što se zbiva u stvarnosti, već se radije zalažu za obranu »europskih vrijednosti«. Pritom ne žele jasno definirati te vrijednosti, jer svatko tu misli na nešto drugo. Primjerice, jedni misle da je EU zajednica građana, a drugi je vide kao zajednicu naroda - što može biti razlika između federacije i konfederacije. Političari iz HDZ i SDP-a uglavnom zagovaraju zajednicu naroda, ali se prave kao da to nije ni u kakvom sukobu s težnjom Vlade da Hrvatsku uključi u »prvu brzinu« EU-integracija, počevši od eurozone.

Neopredijeljeni političari ipak neće moći stalno gurati glavu u pijesak, jer će ih na zauzimanje stava prisiliti napredovanje tzv. populističkih stranaka, kao i sve veća razilaženja između Francuske i Njemačke. Predsjednik Emmanuel Macron u ožujku je objavio pismo građanima Unije zauzevši se za javnu raspravu o preuređenju EU-a. Iz pisma je jasno da se zauzima za Uniju građana i za njezinu centralizaciju. Macron teži stvaranju federacije, ali tu riječ, nepopularnu kod birača, ne želi javno rabiti, pa se umjesto toga, poput mnogih drugih, služi pojmom »suverena EU«. Istodobno, kancelarka Merkel iza scene blokira Macronove integralističke incijative. Njezina nasljednica u stranci CDU Annegret Kramp-Karrenbauer, pak, javno je odbila centralizaciju i europsku superdržavu, dajući prednost učinkovitoj Uniji koja se temelji na »suverenim državama članicama«.
Dobro je da Macron pokreće rasprave o preuređenju eurozone i Unije, jer one u sadašnjem obliku više ne mogu učinkovito funkcionirati - što potvrđuje i Brexit. Jasno je da postoje samo dva puta: ili u federaciju, ili u vraćanje ovlasti nacionalnim državama. Drugi put je vjerojatniji. U tom slučaju, pozitivne promjene u EU-u neće se moći provesti putem Europskog parlamenta. Njegova uloga može ojačati samo ako se EU pretvori u federalnu državu. Vjerojatnije je, međutim, da će se promjene u EU-u izvesti jačanjem uloge nacionalnih parlamenata i vlada.

To ne znači da građani nemaju razloga izaći na izbore za parlament EU-a. Naprotiv. Iako nema veliku ulogu, važno je da Hrvatska u njemu ima što bolje zastupnike. Međutim, nije u redu preuveličavati važnost tih izbora i tvrditi da o njima ovisi naša budućnost, jer je ona ponajprije u rukama Hrvatskog sabora i ostalih državnih institucija.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.