Zaoštravanje sukoba između Rima i Bruxellesa oko talijanskog proračunskog deficita počelo je drmati temelje Europske unije, koja je došla na prekretnicu. Umjesto jačanja Unije, koje se očekivalo ovoga ljeta, počelo se ubrzavati njezino rastakanje. To se slikovito vidi u nemoći Bruxellesa da promijeni ponašanje Italije i osigura poštovanje europskih proračunskih pravila, koja su dio Pakta za stabilnost i temelja Unije.

Europska komisija je zaprijetila Italiji da će protiv nje pokrenuti sankcije ako do kraja listopada ne smanji planirani deficit od 2,4 posto BDP-a, u proračunu za iduću godinu. Taj je deficit oko 1,4 posto veći od naputaka koje je Bruxelles ljetos poslao Rimu.

Komisija traži smanjenje deficita zato što smatra da je najveći problem Italije u njezinom javnom dugu, koji prelazi 2.300 milijardi eura, odnosno 130 posto BDP-a. Stoga prioritet Rima, prema Komisiji, treba ostati proračunska štednja koja će zadovoljiti talijanske kreditore.

Talijanska vlada je odbila smanjenje deficita, upozoravajući da je njezin prioritet drukčiji. Nakon puno godina, riječ je o prvom proračunu koji su Talijani, kažu, sami napravili, a ciljevi su mu poticanje gospodarstva i povećana socijalna zaštita najsiromašnijih. Vlada želi prekinuti ekonomsku stagnaciju zemlje, koja traje dva desetljeća, otkako se Italija počela pripremati za uvođenje eura i otkako je odbacila liru.

Dugotrajno i nezapamćeno propadanje Italije – koja je godinama poslušno provodila naputke Europske komisije – nakon krize iz 2008. dovelo je do socijalnih i političkih potresa. Tradicionalne stranke zamalo su propale, a pobunjeničke stranke – Liga i Pokret pet zvijezda – osvojile su na proljetnim izborima dvotrećinsku većinu u parlamentu, formiravši vladu koja otkazuje poslušnost europskim institucijama.

Zatezanje konopca između Rima i Bruxellesa podiže kosu na glavi talijanskim vjerovnicima, pa pobunjeničkoj Italiji rastu kamate na državne obveznice. To pogoršava ne samo mogućnost zaduživanja vlade u Rimu, već potkopava stabilnost talijanskih banaka, iz kojih kapital sve više bježi u inozemstvo. Promatrači se boje da će negativan razvoj događaja pokvariti planove Rima za poticanje gospodarstva i stabilnost javnih financija, a istodobno onemogućiti europske institucije u sprečavanju širenja požara iz Italije – ako se obnovi financijska kriza iz 2011. i 2012. godine, kada je zamalo došlo do bankrota prezaduženih država i do propasti eura.

Naime, vodstva Njemačke i Francuske nisu uspjela stvoriti oružje za borbu protiv krize u Europskoj monetarnoj uniji i EU-u. Zajednička valuta, euro, ne može opstati ako se njoj ne stvori i zajednička europska (federalna) država.

Ova je godina trebala biti prekretnica. Projekt eura trebao se početi dograđivati stvaranjem posebnog proračuna 19 članica eurozone i uvođenjem dužnosti ministra financija. U tu »prvu brzinu« EU-integracija Hrvatsku želi ubaciti premijer Plenković. Ali tu zamisao, koju zagovara francuski predsjednik Macron, ljetos je blokirala njemačka kancelarka Merkel, zbog unutarnjih razloga.

Nijemci ne žele izdvajati više novca za europske fondove solidarnosti sa zemljama u nevolji. Tako projekt eura i zajedničke države ostaje nedovršen, a Unija bez alata za borbu protiv nove krize: članice ne žele ostatke svojih državnih, nacionalnih ovlasti prenijeti na europsku državu, već prenesene ovlasti žele vraćati kući.

Zbog toga je belgijski liberal u Europskom parlamentu, Guy Verhofstadt, jučer panično pozvao članice EU-a u Europskom vijeću, na čelu s Donaldom Tuskom, neka Rimu utjeraju financijsku stegu. Bez te discipline, kaže, Europa »hoda zatvorenih očiju u novu financijsku katastrofu«. Ali pitanje je što mogu učiniti članice EU-a, koje odlučuju jednoglasno, ako se fronta pobunjenika širi, ne samo u Poljskoj i Mađarskoj.

Očito je da europske institucije sve više dolaze u blokadu odlučivanja i da im stvari nepovratno izmiču iz kontrole. Primjerice, ako Europska komisija ustraje u kažnjavanju Rima zbog »nezapamćenog prekršaja«, još će više otuđiti talijanski narod od eura i Unije. Ako Komisija ne učini ništa, europska pravila o proračunskoj štednji rušit će se kao kula od karata, jer će i ostale članice biti ohrabrene na oponašanje Italije.