Novi uspjeh

Kemičari s “Ruđera” računalno predvidjeli kako dobiti energiju iz alkohola glicerola

Vedrana Simičević

Rezultati računalnih kemičara IRB-a predstavljaju temelje za buduća istraživanja u potrazi za procesima koji bi bili ekološki prihvatljiviji i omogućili kvalitetnije recikliranje i upotrebu glicerola



ZAGREB Računalni kemičari Instituta Ruđer Bošković (IRB) razjasnili su dva različita mehanizma biološki važne reakcije koja bakterijama omogućava dobivanje energije iz alkohola glicerola. Njihovi rezultati objavljeni su u utjecajnom znanstvenom časopisu u području kemije – Journal of the American Chemical Society.


U radu zanimljivog naslova »Računalna priča dva enzima: dehidrataza glicerola s ili bez vitamina B12« ruđerovci dr. sc. Borislav Kovačević, dr. sc. Danijela Barić, dr. sc. Darko Babić, Luka Bilić, Marko Hanževački i dr. sc. David Smith u suradnji s kanadskim i australskim kolegama Gregom Sandalom i Leom Radomom opisuju mehanizam djelovanja dva različita enzima, nastala na odvojenim granama evolucije, te postavljaju ključne temelje za buduća istraživanja u potrazi za procesima koji bi bili ekološki prihvatljiviji i omogućili kvalitetnije recikliranje i upotrebu glicerola – navodi se u priopćenju Instituta »Ruđer Bošković«.


Glicerol se danas uglavnom smatra otpadnom sirovinom koja nastaje pri proizvodnji biodizela i pri raspadanju biomase. Kako bi bio koristan za industriju, glicerol se prevodi u aldehid (3-hidroksipropanal) raznim kemijskim postupcima koji stvaraju štetne nusprodukte.




– U ovom radu razjašnjen je način kako dvije evolucijski daleke klase enzima kataliziraju pretvorbu glicerola u 3-hidroksipropanal, metabolit i korisnu sirovinu za industriju – objasnio je jedan od autora Luka Bilić, doktorand u Grupi za računalne bioznanosti.


Znanstvenici navode da je istraživanje radikalskih reakcija eksperimentalnim tehnikama vrlo zahtjevno i često nepotpuno, te je stoga upravo računalnim metodama moguće simulirati dinamičku prirodu enzima, ali i detaljno opisati sve stupnjeve kemijske reakcije koji bi inače ostali nepoznati. Grupa s IRB-a ovom je prilikom koristila hibridnu računalnu QM/MM metodu koja kombinira kvantno-mehanički i molekulsko-mehanički pristup, zahvaljujući čemu su u radu detaljno opisani načini kako se odvija pretvorba glicerola u svakom od spomenutih enzima.


– Uzbudljiva slučajnost je da je u članku objavljenom u najnovijem broju časopisa Biochemistry prikazano eksperimentalno istraživanje napravljeno u laboratoriju dr. Emily Balskus sa Sveučilišta u Harvardu, čiji rezultati nedvojbeno potvrđuju naše računalno predviđanje – istaknuo je dr. sc. Borislav Kovačević, voditelj Grupe za računalne bioznanosti.