Aplikacija PhotoMath

Hrvatski startupovi osvajaju svijet: Ideju dobili u “Teoriji velikog praska”

Danko Radaljac

Najsvjetliji primjer hrvatskog informatičkog uspjeha, aplikacija PhotoMath koja sama rješava jednadžbe, zapravo je plod čudnog spleta okolnosti. Ekipa MicroBLINK-a ideju je dobila gledajući jednu epizodu »Teorije velikog praska«



Priča o startupovima, ulaganjima, inkubatorima i malom poduzetništvu nerijetko je zapravo priča o slučajnosti. Jer, da bi čovjek uspio, nekad je potrebno i zrnce ili čak i obilato zrno sreće. Tako je i trenutno najsvjetliji primjer hrvatskog informatičkog uspjeha, aplikacija PhotoMath koja sama rješava jednadžbe, zapravo plod čudnog spleta okolnosti. Ekipa MicroBLINK-a, koja je »krivac« za program, a iza koje stoji Damir Sabol, ideju je dobila gledajući TV.


   Naime, u jednoj epizodi »Teorije velikog praska«, ludi znanstvenici su baš htjeli napraviti aplikaciju koja bi nakon fotografiranja riješila jednadžbu. U seriji na kraju nisu završili svoj poslovni poduhvat, zbog želje Sheldona Coopera da potpuno opravdano bude direktor svih sektora njihovog malog startupa, ali je dana ideja hrvatskim inženjerima te je danas provedena u stvarnu upotrebu. Ljudi u toj tvrtki i dodatno razvijaju sustav, koji nesumnjivo ima velike mogućnosti upotrebe u stvarnom svijetu. I to ne samo u srednjim i osnovnim školama, gdje učenici s nestrpljenjem očekuju unaprijeđene verzije ovog alata koji bi im testove iz matematike mogao učiniti laganim poput škljocaja kamere na mobitelu.



Hrvatska definitivno nije idealna država za pokretanje svog biznisa, domaća regulacija nije dobro smišljena za startupove. Najveći je problem birokracija, koja je jednostavno preglomazna i prespora za ljude koji poreću posao i kojima je svaka sekudna važna. Stoga je sve zamjetljiviji trend izmještanja domaćih tvrtki koje su tek započele svoj posao u inozemstvo, prije svega u Veliku Britaniju, koja je pojednostavila zakonska rješenja za startupove te ulaže veliku energiju da što veći broj poduzeća iz ostatka Europske unije baš kod njih prijeđe. Dapače, iako je otpočetka te akcije London bio glavna meta svih pokretača posla, britanska administracija sad radi i na disperziji tvrtki, tako da se subvencioniraju projekti u drugim gradovima. Pa je tako primjerice Chumunnity, start up o kojem je Novi list prvi pisao, dobio subvenciju za razvijanje posla u Sheffieldu. Što će dovest do toga da uskoro dodatno troje mladih ljudi iseli iz Hrvatske i pokuša u Velikoj Britaniji ostvariti svoje poslovne snove.





   No, treba kazati kako MicroBLINK nije baš najklasičniji primjer startupa. Damir Sabol je bio osnivač Iskona te je jedan od najpoznatijih likova hrvatske IT scene, tako da je svakako mogao primjeniti svoje ogromno iskustvo u novom startupu. Pored toga, vjerojatno je mogao i samostalno omogućiti sasvim solidne novčane iznose u samom pokretanju posla, što je mladim poduzetnicima nerijetko najveći problem. Unatoč svemu tome, osmoznamenkasti broj downloada PhotoMatha jednostavno je impresivno, tim prije jer postoje verzije samo za Windowse i iOS, dok za najrašireniji operativni sustav na mobitelima, Android, još nije izrađen.


Šizofrena situacija


Kada se priča o startupovima, svima je na pameti Silicijska dolina u Sjedinjenim Državama, no treba kazati kako bi pokušaj preslikavanja takvog sustava jednostavno bio promašen. U vrijeme dok se Dolina afirmirala kao meka pokretanja informatičkih poslova, ali i danas, neki uvjeti u tom dijelu Kalifornije jednostavno su bili posebni. Velika fluktacija radnika (danas statistički svaka tvrtka u svojoj prvoj godini otpusti 25 posto zaposlenika), veliki broj propalih poduzeća, što se često zaboravlja, blizina tehničkih fakulteta te nevjerojatno slaba državna regulacija – sve je to kumovalo i kumuje Silicijskoj dolini. Uz to, percepcija javnosti uvjetovana je i brojnim filmovima, koje obližnji Hollywood rado snima na teme Silicijske doline.


   U Hrvatskoj je s druge strane situacija malo šizofrena. Naime, poduzetnici nerijetko ističu kako država slabo podupire poduzetništvo i startupove, dok s druge strane veliki broj poslovnih analitičara ističe kako je potrebna deregulacija utjecaja države na pokretanje poslova. U Hrvatskoj u ovom trenutku djeluje dvoznamenkast broj razvojnih inkubatora, neki su pod patronatom lokalnih zajednica, neki su u svojoj srži privatni, a najuspješnijim danas se smatra Zagrebački inkubator poduzetništva, koji u ovom trenutku ima šestu generaciju startupova. Što će reći da su već šesti put na godinu dana ugošćavali poduzetničke projekte u samom začetku.    


   U ovom inkubatoru razvio se još jedan startup koji posljednjih nekoliko mjeseci plijeni svojim uspjesima. Radi se o Madbarzu, aplikaciji za tjelovježbu, a koju je mađarski investicijski fond Traction Tribe procjenio na vrijednost od 1,1 milijun dolara. Odlučili su i uložiti u ovaj projekt kojeg vode dva studenta zagrebačkog FER-a.


Aplikacija za tjelovježbu


Kada se priča o ovom segmentu poduzetništva, svakako će zanimljivo biti vidjeti i razvoj zagrebačkog Tehnološkog parka, koji bi se na Velesajmu trebao početi graditi dogodine u proljeće. Naime, u svijetu su sve veće tendencije da se odustaje od gradnje ovakvih mamut projekata za startupove, inkubatore i male tvrtke. Čak i u susjedstvu, u srpskoj Inđiji, ima pokazni primjer kako su veliki tehno-parkovi vjerojatno prošlost.


   U Hrvatskoj postoji još jedan veliki problem. Dok završenih studenata ekonomije željnih poduzetništva gotovo sigurno ima dovoljno, u manjku smo s produkcijom inženjera. Tako je sad već godinama. Jedina svijetla točka u svemu tome je plan zagrebačkog FER-a da i sam uđe u procese startupa te svojim studentima počne omogućavati rad još dok studiraju. No, ostaje pitanje privlačenja mladih srednjoškolaca na tehničke fakultete, prije svega na Fakultet elektrotehnike i računarstva, koji je oduvijek bio glavni rasadnik inženjera tehničkog smjera.