Kostarika

Eko država: Planiraju izbaciti jednokratnu plastiku i fosilna goriva, a šumski pokrov su udvostručili

P. N.

foto Ines Kalajdžić

foto Ines Kalajdžić

Predsjednik Kostarike Carlos Alvarado nazvao je klimatsku krizu "najvećom zadaćom naše generacije". Alvarado i drugi kostarikanski vođe nadaju se da će potaknuti druge nacije da slijede njihov primjer



Dugo predana okolišu, Kostarika je često bila hvaljena zbog toga što je napredovala u održivosti, bioraznolikosti i očuvanju šuma. Najnoviji plan je da se Kostarika do 2050. riješi fosilnih goriva, kao i jednokratne plastike do 2021. godine.


U intervjuu za New York Times, prva dama zemlje, Claudia Dobles, kazala je kako bi se postizanjem tog cilja borila protiv “osjećaja za negativnost i kaos” pred globalnim zatopljenjem. “Moramo početi pružati odgovore.”


Iako se cilj čini pomalo nemoguć, mala zemlja s velikim prašumama već je ostvarila impresivne rezultate. Primjerice, nakon desetljeća krčenja šuma, Kostarika je udvostručila šumski pokrov u posljednjih 30 godina. Sada je polovica površine zemlje prekrivena drvećem. Taj šumski pokrov može apsorbirati veliku količinu ugljičnog dioksida iz atmosfere.




Prema UN-u, 1940-ih, više od tri četvrtine zemlje bilo je pokriveno uglavnom tropskim prašumama i drugim autohtonim šumama, ali opsežna, nekontrolirana sječa drva dovela je do ozbiljnog krčenja šuma. Do 1983. godine samo je 26 posto zemlje imalo šumski pokrov. No, kroz kontinuiranu ekološku usmjerenost, danas se šumski pokrov povećao na 52%, što je dvostruko više od 1983. godine, prenosi Mother Nature Network.


Predsjednik Kostarike Carlos Alvarado nazvao je klimatsku krizu “najvećom zadaćom naše generacije”. Alvarado i drugi kostarikanski vođe nadaju se da će potaknuti druge nacije da slijede njihov primjer.


“Ako pogledamo što je Kostarika postigla u proteklih 30 godina, to je možda samo poticaj potreban za poticanje stvarnih promjena na globalnoj razini”, kazao je Robert Blasiak, znanstveni novak na Sveučilištu u Tokiju.