Spas od zaborava

Frankopanska torta – slastica inspirirana receptom iz 1686. godine

Ana Braškić

Foto Vedran KARUZA

Foto Vedran KARUZA

Frankopan torta se priprema u Jadranu od 1989., od kada je obnovljeni recept prvi počeo primjenjivati tadašnji šef slastičarne gospodin Petar Manestar, priča nam Anita Kapelari, glavna slastičarka u tom crikveničkom hotelu s 4 zvjezdice, od djetinjstva zaljubljena u pripremu slastica



Dovede li vas put u Crikvenicu obavezno svratiti u kavanu Inter, smještenu u samom centru grada, u prizemlju hotela International. Samo tamo možete kušati Frankopansku tortu, slasticu spravljenu prema receptu koji potječe iz kuharice pisane 1686. godine.


Tortu prema rekonsturiranom receptu pripremaju u slastičarni obnovljenog hotela Omorika, ujedno i središnjem mjestu za pripremu svih slastica koje se nude u objektima u vlasništvu Crikveničkog Jadrana.


– Mi smo jedini koji spravljamo baš ovu tortu u Crikvenici i ona je naš specijalitet. Frankopan torta se priprema u Jadranu od 1989., od kada je obnovljeni recept prvi počeo primjenjivati tadašnji šef slastičarne gospodin Petar Manestar, priča nam Anita Kapelari, glavna slastičarka u tom crikveničkom hotelu s 4 zvjezdice, od djetinjstva zaljubljena u pripremu slastica.


Tajni sastojci




Frankopanska torta kakvu danas možete kušati spravlja se prema prilagođenom receptu kojeg je iz zaborava izvukla etnologinja Nives Ritig-Beljak.


Ona je u kuharici Granat-Apffel tiskanoj u Grazu 1686., čija je autorica plemenita Eleonora Maria Rosalia, kneginja od Eggenberga, pronašla recept za Frangipani tortu.



Poput mnogih recepata iz tog vremena omjeri su bili nepoznati, a neki od sastojaka, danas se više ne koriste. Kako bi recept prilagodila današnjem vremenu Ritig-Beljak za pomoć se obratila voditeljici Podravkina Centra za istraživanje i unapređenje prehrane Ivanki Biluš, autorici brojnih knjiga o kolačima. Nakon što je u priču uključena ekonomistica i slastičarka Ljubica Pilić dobiven je recept prema kojem marljive slastičarke svakodnevno proizvode ovu tortu.


– Umjesto loja danas se koristi maslac, a jedan od sastojaka je i ružina vodica. Neke stvari neću vam otkriti, neka ipak ostaju naša tajna, tajanstvena je Kapelari dok nas vodi kroz korake pripreme ove torte.


– Baza torte su kore od lisnatog tijesta koje sami pripremamo. Lisnato tijesto je jedna od specifičnosti ove torte, ono naime povezuje sve ostale sastojke. Na pečene kore lisnatog tijesta ide na pari kuhana vruća krema od jaja. Krema je slična slastičarskoj, ali obogaćena bademima, cimetom, klinčićem i grožđicama namočenim u rum. U originalnom receptu začini su služili da prikriju miris odležanih namirnica, sada je njihova namjena posve suprotna, da naglase njen okus. Nakon toga torta se stavlja na hlađenje i kada je odstajala 5 do 6 sati, na nju ste stavlja tučeno slatko vrhnje te marelice ili breskve iz kompota. Povrh svega idu jako prepečeni bademi koji joj daju malo potrebne gorčine. Šlaga i voća u originalnom receptu nije bilo, objašnjava Kapelari i dodaje:– Probali smo i kombinacije s drugim voćem, ali su se marelice i breskve pokazale kao najbolja opcija. Svakodnevno ju pripremamo i šaljemo u kavanu Inter gdje je jako tražena, završila je naš razgovor Kapelari, a potvrdu njene izjave dobili smo i u spomenutoj kavani Inter od voditelja kavane Hrvoja Paraća.



Najbolja kad odstoji jedan dan


– Frankopanska torta se jako dobro udomaćila u Crikvenici jako ju vole žitelji Crikvenice starije dobi koji obavezno vode svoje goste da kušaju ovu slasticu. Stalne gosti bar jednom tjedno obavezno dođu na krišku torte i kavu. I dok je umirovljenici jako vole, nešto je manje popularna među mladima, oni ipak vole neke druge okuse. Torta je zaživjela i među Zagrepčanima koji ljetuju u Crikvenici i ne propuštaju priliku da vikendom svrate na komad torte i kavu. Inače, ako i sve torte, Frankopanska torta još je ukusnija drugi dan nakon što se svi okusi prožmu, otkriva nam Parać i dodaje da Frankopansku tortu često uzimaju i za van, a primaju i narudžbe telefonom.


Nakon kušanja dobili smo odgovor na pitanje: u čemu je tajna ove torte? U začinima – cimetu i klinčiću koji se jako osjete i pomalo podsjećaju na božićne kolače. Marelice iz kompota i tučeno slatko vrhnje odličan su dodatak koji su ublažili slatkoću teške kreme. Nakon što pojedete jednu krišku ove bogate torte večera vam nije potrebna. Zato šetnju Crikvenicom završite u kavani Inter i zasladite se ovom jedinstvenom tortom izvučenom iz zaborava koja se danas nalazi i na popisu 29 autohtonih crikveničkih jela.