Izbori

Mogu li se u Francuskoj ponoviti Trump i Brexit?

Hina

Reuters

Reuters



Ako vjerujete izbornim anketama dvije su stvari sigurne u svezi s francuskim predsjedničkim izborima. Prva je da je nemoguće predvidjeti tko će od četvero kandidata ući drugi krug, a druga da Marine Le Pen sigurno neće postati predsjednica države.


Neovisni kandidat Emmanuel Macron i čelnica krajnje desnice Le Pen po anketama su u mrtvoj utrci za pobjedu u prvom krugu s otprilike od 22 do 23 posto podrške, ali ih u stopu slijede konzervativac Francois Fillon i krajnji ljevičar Jean-Luc Melenchon s dvadesetak posto.


Tko će od njih u drugi krug, nemoguće je znati, ali ako među njima bude Le Pen uvjerljivo će izgubiti sve trojice mogućih protukandidata, pokazuju ankete. Suprotno, Macron je drugom krugu favorit protiv bilo koga.




Rezultati ispitivanja javnoga mnijenja trebali bi umiriti sve one koje zabrinjava krajnje desna, protuimigracijska i protueuropska politika Marine Le Pen i njezine Nacionalne fronte.


Rezultati prošlogodišnjeg britanskog referenduma i američkih predsjedničkih izbora pokazali su se, međutim, suprotnima od rezultata predizbornih anketa.


Može li se u Francuskoj dogoditi slično iznenađenje?


Francuski politički analitičar Serge Galam misli da može. Nedavno je u razgovoru za Le Figaro rekao da je pobjeda Le Pen »vrlo moguća«.


Čak i ako ankete točno ukazuju na minimalne izglede Le Pen u srazu s bilo kojim izazivačem u drugom krugu, veliki odaziv birača može okrenuti izbore u njezinom smjeru, kaže Galam.


Njegov kolega Edouard Lecerf oko toga je mnogo skeptičniji. Dobra stvar u svezi s Trumpom i Brexitom, kaže on, leži u tome što sada svi govore »budite oprezni, to su samo ankete«.


On priznaje da pobjeda Le Pen »nije isključena«, ali naglašava da je »malo vjerojatna«. To obrazlaže činjenicom da Nacionalna frona u svojoj povijesti nikada nije dobila više od devet milijuna glasova od ukupno 47 milijuna francuskih birača.


To znači, objasnio je, da bi Le Pen morala pridobiti mnogo novih birača ili ih barem uoči drugog kruga uvjeriti da njezina moguća pobjeda ne donosi nikakvu opasnost, što bi posljedično dovelo do toga da apstiniraju umjesto da izađu na birališta i glasaju protiv nje.


Vjerojatna taktika Marine Le Pen u drugom krugu bit će pokušaj da debatu odvede podalje od klasičnih podjela lijevo-desno i usmjeri je prema centru, oko »Europe i sustava«, pretpostavlja Lecerf.


Time bi se njezina biračka baza s pretpostavljenih devet milijuna birača mogla podići do 15 milijuna, onoliko koliko ih je glasalo protiv nacrta europskog ustava na referendumu 2005. godine.


Takva kampanja bi suprostavila one koji su za »francusku budućnost u Europi i za globalizaciju koja donosi korist« s onima s obje strane političkog spektra koji smatraju da se trebaju zaštititi »društvenim, ekonomskim i kulturnim zatvaranjem Fraancuske«, objašnjava Lecerf i naglašava da je do scenarij sličan Trumpovoj ili euroskeptičnoj kampanji u Britaniji.


To je jedini način da Le Pen »probije strop« dosadašnjih glasova za Nacionalnu frontu, naglašava.


Ali čak niti to joj možda ne bi bilo dovoljno protiv Marcona, jer mladi bivši ministar ekonomije ima snažno protuoružje – optimizam.


»U Francuskoj su predsjedničke kampanje onaj trenutak kada ljudi tipično žele novu nadu. Baš svaki put«, rekao je Lecerf.