Recept iz Rejkjavika

Države diljem svijeta “prepisuju” od Islanda: Tamo je problem maloljetnika i alkohola iskorijenjen

Portal Novilist.hr

FOTO/Pixabay

FOTO/Pixabay

Usredotočena na lokalno sudjelovanje i promoviranje više glazbenih i sportskih mogućnosti za studente, otočna je država praktički iskorijenila tinejdžersku kulturu pijenja i pušenja



REJKJAVIK U deset sati navečer na Islandu u pohod kreće “Roditeljska patrola”. Stižu na omiljeno igralište u predgrađu Rejkjavika, a tinejdžeri provjeravaju koliko je sati na svojim mobitelima jer im se bliži “policijski sat”.


Associated Press prenosi da je roditeljska šetnja vikendom jedan od mnogih koraka prema uspjehu Islanda u rješavanju problema konzumiranja alkohola kod maloljetnika.


Usredotočena na lokalno sudjelovanje i promoviranje više glazbenih i sportskih mogućnosti za studente, otočna je država praktički iskorijenila tinejdžersku kulturu pijenja i pušenja. Islandski tinejdžeri danas imaju jednu od najnižih stopa zlouporabe opojnih droga u Europi.


Ostale zemlje sada hvataju bilješke. Islandski centar za društvena istraživanja i analize, institut koji je vodio taj projekt u posljednja dva desetljeća, obznanio je da trenutno savjetuje 100 zajednica u 23 zemlje, od Finske do Čilea, o smanjenju zlouporabe alkohola kod tinejdžera.




„Ključ uspjeha je stvaranje zdravih zajednica i samim time, dobivanje zdravih pojedinaca“, kaže Inga Dora Sigfusdottir, profesorica sociologije koja je pokrenula program „Mladi Islanda“, koji je sada nazvan „Mladi planeta.“


Kaže da je tajna u tome da mladi ljudi budu zaposleni, a roditelji angažirani, bez pretjeranog razgovora o drogama ili alkoholu.


Jedina zemlja gdje se više od polovice učenika suzdržalo od alkohola


U 1999. godini ankete su pokazale da je 56 posto islandskih 16-godišnjaka popilo alkohol, a otprilike toliko ljudi pokušalo je pušiti. Godinama kasnije, Island ima najniže stope pijenja i pušenja među 35 država izmjerene u Europskom istraživanju škola o alkoholu i drugim drogama iz 2015. godine.


U prosjeku je 80 posto europskih 16-godišnjaka barem jednom probalo alkohol, u usporedbi s njih 35 posto na Islandu. Jedina je to zemlja u kojoj se više od polovice učenika potpuno suzdržalo od alkohola. Danska – druga bogata nordijska zemlja – ima najveću stopu pijenja među tinejdžerima, zajedno s Grčkom, Mađarskom i Češkom, gdje je od 92 do 96 posto tinejdžera konzumiralo alkohol.


U SAD-u je konzumiranje alkohola među tinejdžerima važno zdravstveno pitanje, jer mnogi američki tinejdžeri voze automobile i nemaju pristup dobrom javnom prijevozu poput tinejdžera u Europi.


Američki centri za kontrolu bolesti navode da se, iako se konzumiranje alkohola u srednjim školama u SAD-u znatno smanjilo u posljednjih 20 godina, na 32,8 posto u 2015. godini, 17,7 posto američkih srednjoškolaca i dalje pije najmanje jednom mjesečno.


CDC također izvještava da prekomjerna konzumacija alkohola uzrokuje oko 4.300 smrtnih slučajeva godišnje u Sjedinjenim Državama među ljudima mlađima od 21 godine.


Gradonačelnik Rejkjavika Dagur B. Eggertsson, kaže da se islandskim planom “sve svodi na to da društvo daje bolje mogućnosti tinejdžerima od zloupotrebe supstanci”. Vjeruje da je široka raznolikost mogućnosti koja studente danas čini zaposlenima i nadahnutijima dramatično promijenila kulturu mladih u zemlji.


Roditeljima vaučeri za dječje aktivnosti


Ipak, bolje mogućnosti koštaju. Lokalne općine poput Rejkjavika uložile su u sportske dvorane, glazbene škole i omladinske centre. Kako bi programi postali široko dostupni, roditeljima se nudi vaučer u iznosu od 500 dolara za sportske ili glazbene programe za njihovu djecu.


Današnji novinski članci o tinejdžerima imaju različit ton. Anksioznost i simptomi depresije nikad nisu bili veći, posebno kod djevojčica, gdje se stopa udvostručila u posljednjih deset godina. “Vaping” je zamijenio uporabu duhana, a oko 40 posto islandskih 16-godišnjaka je isprobalo električne cigarete.


Istraživači kažu da se model prevencije “Mladi planeta” neprekidno razvija jer se temelji na godišnjim anketama kojima se otkrivaju trendovi i mjeri učinkovitost politike.


Skupina roditelja koja patrolira, šeta praznim parkiralištima i prolazi poznatim tinejdžerskim okupljalištima.


Po zakonu koji je uveden kada se islandska policija rutinski bavila uličnim okupljanjima koja uključuju alkohol – djeca mlađa od 12 godina ne smiju biti vani nakon 20 sati bez roditelja. Oni od 13 do 16 godina, smjeli su biti do 22 sata, a tijekom ljeta kada nema škole, “rok” se produljivao za dva sata.  


“Djeci ljubazno kažemo da su vani prekasno, a oni onda odlaze kući”, kaže Heidar Atlason, veteran patrole.