Dobri pokazatelji

ZRAČNA LUKA RIJEKA NA PUTU OPORAVKA Sve bliže rekordu od dvjesto tisuća putnika

Marinko Glavan

Zračna luka Rijeka – trendovi  na svim područjima uzlazni / Snimio Silvano JEŽINA

Zračna luka Rijeka – trendovi na svim područjima uzlazni / Snimio Silvano JEŽINA

U prvih pet mjeseci ove godine broj putnika u Zračnoj luci Rijeka povećan je za devedeset posto, a od siječnja do svibnja već je premašen prošlogodišnji ukupni, dotad rekordni, teretni promet



RIJEKA U prvih pet mjeseci ove godine broj putnika u Zračnoj luci Rijeka povećan je za devedeset posto, a od siječnja do svibnja već je premašen prošlogodišnji ukupni, dotad rekordni, teretni promet na aerodromu.


Ove brojke pokazuju da je Zračna luka Rijeka na putu izlaska iz desetogodišnje krize, tijekom koje je debelo zaostajala za praktički svim ostalim hrvatskim aerodromima.


Direktor Zračne luke Tomislav Palalić u ovoj godini očekuje, prema dosadašnjim pokazateljima, te ugovorenim poslovima, obaranje gotovo svih dosadašnjih rekordnih rezultata.





Po prvi put u povijesti aerodroma, očekujemo brojku od dvjesto tisuća putnika. Teretni promet je već do kraja svibnja, s 2.500 tona, premašio ukupni prošlogodišnji rezultat od 2.100 tona, a na kraju godine očekujemo dobit između četiri i pet milijuna kuna, što je također najbolji rezultat do sad, kaže Palalić.


Prošlu je godinu Zračna luka završila s brojkom od 147 tisuća putnika, čime je i dalje rekordna ostala 2006. godina, kada je direktor bio Mario Pašćenko, a kroz aerodrom je prošlo 169 tisuća putnika.


Financijsku situaciju u 2017. uvelike je popravio izraziti rast teretnog prometa, pa je godina zaključena s plusom na računu nešto većim od dva milijuna kuna.


Po teretnom prometu riječki aerodrom svrstava se ove godine uz bok zagrebačkom, dok po broju putnika ipak i dalje kaska za usporedivim aerodromima poput Pule i Zadra, koji također imaju izrazito sezonski promet, no trendovi su na svim područjima uzlazni, a ova će godina biti prijelomna za riječki aerodrom i po pitanju državnog  programa poticanih letova (PSO).


Veće plaće


– U prvih pet mjeseci ove godine imali smo 30 tisuća putnika, u usporedbi s 15 tisuća i osamsto putnika u istom razdoblju lani. Najviše je raslo njemačko tržište, gdje smo otvorili nekoliko novih linija, a značajno je poboljšana i popunjenost aviona na gotovo svim linijama. Za nas je izuzetno važno to što ove godine započinje revizija PSO programa, u kojemu Rijeka dosad gotovo da i nije sudjelovala, a dobijemo li poticaje usporedive s ostalim zračnim lukama, idućih godina će se to znatno odraziti na naš putnički promet, kaže Palalić.


Oko PSO-a već se godinama lome koplja između Ministarstva prometa i lokalne i regionalne samouprave, kao i uprave Zračne luke, jer Split i Dubrovnik imaju, primjerice, oko 200 tisuća poticanih sjedišta na letovima, dok Rijeka nema niti jednu desetinu tog broja.



Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković prije nekoliko je mjeseci istaknuo potrebu revizije tog programa, pa se očekuje da će se riječki aerodrom od 2020. godine nadalje po tom pitanju približiti barem pulskom i zadarskom, iako bi, smatra direktor, s obzirom na veličinu grada i značaj turističke regije, trebao  biti u rangu sa Splitom.



Uz rast putničkog i teretnog prometa, Zračna luka Rijeka ove godine bilježi i značajan rast prometa privatnih zrakoplova, kojima se mahom koriste poslovni ljudi. Brojke Palalić nije iznosio, ali je kazao kako je taj segment izuzetno financijski važan za aerodrom.– U prosjeku od jednog takvog, relativno malog aviona, naša zarada je jednaka onoj od velikog aviona neke niskobudžetne kompanije, rekao je Palalić. 


Dobri ovogodišnji poslovni rezultati dijelom su se odrazili i na prava radnika, te na zapošljavanje, ističe Palalić.


– Plaće smo u neto iznosu povećali za oko tristo kuna, ali smo i zaposlili tridesetak novih ljudi, tako da sada imamo ukupno 82 zaposlena, od kojih je trećina s visokom stručnom spremom. Od lani imamo i svoj školski centar, u kojemu obučavamo nove, mlade kadrove. I dalje ćemo zapošljavati, te u ovom trenutku imamo otvoren natječaj za vatrogasce i zaštitare, kaže direktor.


Značajna ulaganja


Sukladno potpisanim ugovorima s ministarstvima prometa i turizma, turističkom zajednicom, te Primorsko-goranskom županijom, ove godine su u tijeku i značajna ulaganja u Zračnu luku.



Osim dobrih poslovnih rezultata, direktor Palalić ističe i odlične rezultate nedavne inspekcije Europske agencije za civilno zrakoplovstvo(EASA). EASA u stvari dolazi u nadzor Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (CCAA), tako da odabere dva aerodroma, jedan veći i jedan manji, te provodi inspekciju, provjerava kako su certificirani i općenito kako hrvatska agencija nadzire zračne luke. Ove smo godine odabrani Zagreb i mi, a veliko nam je zadovoljstvo što smo ocijenjeni bolje od Zagreba u svim sigurnosnim segmentima, kaže Palalić.



– Proveli smo postupak javne nabave za dva nova vatrogasna kamiona, vrijedna šest milijuna kuna, koja će biti isporučena do kraja studenoga. Nabavlja se i nova sigurnosna oprema, poput rengena za pregled prtljage, detektora eksploziva i droga, a ono što će se najviše vidjeti, je obnova vanjskog dijela aerodromske zgrade, odnosno fasade i stolarije, za koju je postupak javne nabave u tijeku, s procijenjenom vrijednosti od šest i pol milijuna kuna. Uz to, u fazi smo izrade projekta za proširenje platforme za prihvat zrakoplova, pothodnika do rotora na glavnoj cesti, na ulazu u Omišalj, šetnice, te proširenja parkirališta, kaže Palalić.


Ukupno će u Zračnu luku biti uloženo 26 milijuna kuna, od čega je dvadeset milijuna iz proračuna Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, a šest milijuna iz Ministarstva turizma, namijenjenih udruženom oglašavanju.