Dugogodišnji novinar i glavni urednik Novog lista Miroslav Bajzek preminuo je jučer u Rijeci u 87. godini. Ime Miroslava Bajzeka jedno je od ključnih imena u povijesti Novog lista i riječkog novinarstva u drugoj polovici 20. stoljeća. Zajedno s tadašnjim direktorom Novog lista Milanom Slanim bio je inicijator i sudionik mnogih ključnih promjena vezanih za riječku novinsko-izdavačku kuću. Za riječki dnevnik Bajzek je radio pune 23 godine a ukupno kao glavni urednik potpisao 2.344 broja Novog lista.

Miroslav Bajzek rođen je 30. ožujka 1929. u Triblju kod Crikvenice. Osnovnu  školu završio je u rodnom Triblju, a zatim je 1940., nakon premještaja njegova oca učitelja u Dragu (Sušak), nastavio školovanje u Sušačkoj gimnaziji, gdje je maturirao 1948. godine.

Nova Kuća štampe

Nakon položene mature 1948. godine počeo je raditi u redakciji Riječkog lista (budućeg Novog lista) kao novinar-suradnik u onoj prvoj redakciji novoformiranog lista, s Kazimirom Ciperom, Josipom Gjurićem, Vinkom Bujanom, Kazimirom Vidasom, Antom Balenom, Radom Škalamerom, Anom Košćinom, Eugenom Cindrićem, Milanom Devčićem, Ljubom Pavešićem i ostalima, da bi kasnije u Riječkom listu preuzimao dužnosti urednika gradske  i unutrašnjo-političke rubrike. U veljači 1961. godine imenovan je za petog po redu glavnog i odgovornog urednika Novog lista i na toj dužnosti ostao sve do listopada 1968. godine.

Za vrijeme njegova mandata na dužnosti glavnog i odgovornog urednika u Novom listu su se dogodile ključne promjene. Dnevnik Novi list je u svibnju 1963. godine, nakon 16 godina poslijeratna postojanja, prešao s poslijepodnevnog na jutarnje izlaženje, godine 1964. redakcija se uselila u novu Kuću štampe na današnjoj adresi, a 1965. godine Novi list se počeo tiskati na novoj rotaciji. Krajem 1967. godine Miroslav Bajzek pokreće inicijativu za izdvajanje redakcije iz sastava NIŠP Novi list, koje je u svom sastavu imalo komercijalnu štampariju (kasnije Riječka tiskara) i druge djelatnosti.

Godine 1968. dnevnik Novi list s dijelom novinskog pogona štamparije postaje samostalno novinsko-izdavačko poduzeće. Miroslav Bajzek je tada razriješen dužnosti glavnog i odgovornog urednika, bilo je to 9. listopada 1968., naslijedio ga je Stanislav Škrbec. U Novom listu Bajzek ostaje zaposlen još tri godine, do 30. travnja 1971.

Titula Commendatore

Nakon 23 godine provedene u Novom listu Bajzek odlazi u redakciju zagrebačkog Privrednog vjesnika. Tamo se nije dugo zadržao jer se s početkom 1972. godine zaposlio u Skupštini općine Rijeka, gdje je do umirovljenja 1989. godine radio na poslovima međunarodne suradnje i odnosa s javnošću, posebno se istakavši na poticanju i ostvarivanju suradnje Rijeke s gradovima u inozemstvu. Za zasluge stečene u razvoju prijateljskih odnosa između gradova s dviju jadranskih obala, predsjednik  Republike Italije Alessandro Pertini odlikovao ga je 1985. godine visokim državnim ordenom i dodijelio mu počasnu titulu Commendatore.

Rad u Skupštini općine nije ga odvojio od novinarske i publicističke aktivnosti, pa je surađivao u različitim listovima i časopisima, uključujući tu i časopis »Dometi«.  Autorski je priredio i uredio četiri publicističko-dokumentarne knjige o društveno-ekonomskom razvoju Rijeke u razdoblju od 1969. do 1986. godine. Knjige su se odnosile na četiri mandatna razdoblja Skupštine općine Rijeka. Među njima se naročito ističe knjiga »Riječka proljeća solidarnosti: samodoprinosi od 1965. do 1990.«, objavljena 2007. godine. Sudjelovao je u monografiji »Rijeka i Riječka regija u Titovo doba 1945.-1990.«, a bio je aktivan i u izradi monografije Novog lista (1999.)