Predsjednik Liste za Rijeku upozorava na visoke cijene informatizacije Gradske uprave koju provodi Zavod za informatičku djelatnost

Švorinić nastavlja dekonstrukciju ZID-a: Grad Rijeka u 6 godina za leasing računalne opreme potrošio 24 milijuna kuna

Damir Cupać

Uvijek se jedna te ista tvrtka javlja na sve natječaje vezane uz leasing ugovore, u ugovorima iz 2010. godine zabilježena najveća odstupanja u odnosu na »normalne« cijene. Potencijalna konkurencija je ograničena uvjetima potrebnim za pristupanje natječaju, tvrdi Danko Švorinić



RIJEKA - Predsjednik Liste za Rijeku Danko Švorinić nastavio je dekonstrukciju ZID-a, Zavoda za informatičku djelatnost Grada Rijeke, analizirajući odluku da se računalna oprema nabavlja na leasing, a za što je od 2006. godine do danas, u šest godina, potrošeno oko 24 milijuna kuna. ZID i njegov pročelnik Vanja Smokvina do sada su uglavnom bili nedodirljivi zbog toga što je riječ o opremi u koji se prosječan korisnik IT usluga baš previše i ne razumije. U zadnjih nekoliko mjeseci i ZID je došao pod povećalo javnosti jer su onima koji se u te poslove razumiju neki poslovni aranžmani Grada Rijeke dvojbeni. Jedan od njih je nabava računalne opreme na leasing.


Uvjeti natječaja


– Sama odluka o leasingu nije sporna. Sporni su uvjeti ugovora po kojima se vrijednost opreme nakon tri godine procjenjuje na 10 posto njezine početne vrijednosti i vraća leasing kući. Ako i prihvatimo procjenu da tako kvalitetna oprema u tri godine izgubi 90 posto vrijednosti, zašto uvjetima ugovora nije ugovorena mogućnost da je nakon isteka leasinga pod tim uvjetima otkupi Grad Rijeka? Prema informacijama koje imam, takva oprema se bez problema može koristiti još barem dvije godine ili bi je bilo moguće donirati gradskim ustanovama poput vrtića ili škola, pojašnjava Švorinić. On je priču objavio na njegovom portalu www.rijekadanas.com, a informacije je dobio iz gradske uprave zahvaljujući ljudima nezadovoljnim načinom na koji ZID troši javni novac. 



Predsjednik Liste za Rijeku Danko Švorinić upozorava da je u cijeloj priči najzanimljiviji podatak o vlasnicima tvrtke koja je pravi dobavljač opreme koja se Gradu Rijeci nabavlja putem tvrtke I4NEXT. 




– Riječ je o tvrtki Ri-Ing kojoj su, prema podacima Trgovačkog suda u Rijeci, suosnivači Mario Ćiković, SDP-ov načelnik općine Matulji, Draško Andrić i Zdenko Turina. Unatoč ili zbog Ćikovićeve političke funkcije, Ri-Ing godinama ostvaruje milijunske poslove u jedinicama lokalne samouprave u kojima je na vlasti njegova politička opcija. Situacija u kojoj riječki gradonačelnik tvrtki svoga stranačkog kolege, matuljskog načelnika, povjerava milijunske poslove plaćene novcem poreznih obveznika, više sliči na afričku nego na europsku poslovnu praksu, ocijenio je Švorinić.


U ZID-u na pitanje kako je moguće da se na natječaj javlja samo jedna tvrtka odgovaraju da su svi ugovori o leasingu informatičke opreme sklapani nakon provedenih otvorenih postupaka javne nabave sa zakonom predviđenim rokovima za dostavu ponuda, preko 40 dana, koji zainteresiranim ponuditeljima pružaju mogućnost za pravovremenu i kvalitetnu pripremu i dostavu ponude.


– Nažalost model operativnog leasinga informatičke opreme nije toliko interesantan leasing društvima u sastavu bankarskih grupacija, kao na primjer  leasing vozila ili nekretnina. Bez obzira na to, nije točna tvrdnja da se na nadmetanja u periodu od 2006. do danas javljalo samo jedno društvo. Kako i u drugim pozivima za nadmetanje tako i u ovima za nabavu informatičke opreme putem operativnog leasinga uvijek je dozvoljena mogućnost da ponudu podnese zajednica ponuditelja, dakle više gospodarskih subjekata koji onda kumulativno moraju zadovoljiti uvjete nadmetanja, tumače u ZID-u.  


U tom odjelu gradske uprave kažu da tvrtka Ri-ing d.o.o., Rijeka, isporučuje opremu I4NEXTU, ali dodaju da nije jedino društvo podisporučitelj opreme, jer se kao podisporučitelji javljaju i  ECS d.o.o. Zagreb, Infosistem d.d. Zagreb , Span d.o.o. Zagreb, Nimium d.o.o. Zagreb. 


– Grad nije u mogućnosti uvjetovati izbor podisporučitelja opreme, jer isti ovisi o tipu, vrsti i marki opreme koju leasing društvo nudi, pa je taj izbor isključivo u nadležnosti leasing društva kao vlasnika opreme s kojim Grad sklapa ugovor o leasingu. Leasing društvo pritom mora zadovoljiti funkcionalne i tehničke specifikacije informatičke opreme utvrđene dokumentacijom za nadmetanje. Grad Rijeka ne može određivati s kojim poslovnim subjektima će zagrebačka tvrtka poslovno surađivati, tvrde u ZID-u.



– Izvor iz gradske uprave me je upozorio na činjenicu da se uvijek jedna te ista tvrtka javlja na sve natječaje vezane uz leasing ugovore, da su u ugovorima iz 2010. godine zabilježena najveća odstupanja u odnosu na »normalne« cijene. Također, dobio sam i informaciju o tvrtki koja je stvarni dobavljač opreme koju Gradu Rijeci formalno isporučuje I4NEXT leasing.


Potencijalna konkurencija je ograničena uvjetima potrebnim za pristupanje natječaju. U okvirima Hrvatske na ovakav natječaj bi se pored I4NEXT-a mogle javiti uglavnom financijske kuće koje se bave poslovima leasing, te eventualno T-Com koji je registriran za poslovne najma računala poslovnim korisnicima. Druge leasing-kuće su izbačene iz igre jer se uvjetima konkretnog natječaja na kraju leasinga oprema vraća isporučitelju, a tvrtka I4NEXT jedina ima riješen plasman opreme koju uzima nazad. Ponuđaču je uza sve to uvjetovano da mora imati barem jedan ovakav posao realiziran u posljednje tri godine u iznosu većem od milijun kuna što izbacuje iz igre većinu informatičkih tvrtki. Novi gradski natječaji tvrtkama koje se javljaju na natječaje za leasing informatičke opreme uvjetuju i ovlaštenje za poslove leasinga odobreno od HNB-a koje, pogađate, ima i4NEXT, upozorava Švorinić.


Predsjednik Liste za Rijeku komparirao je cijene koje plaća Grad Rijeka s onima na tržištu i došao do zaključka da se nabavljena oprema iz lipnja 2010. godine preplaćuje jer su odstupanja u korist računa tvrtke I4NEHT od 20 do 136 posto. 


Najjeftinije za gotovinu, ali …


– Gledajući ukupne iznose i cjenike koje su nam ustupili dobavljači koje smo kontaktirali, nabavna vrijednost robe koja je uzeta u leasing sredinom 2010. godine iznosi oko 1.830.000 kuna. Ukupna cijena informatičke opreme prema ugovoru koji je s leasing-kućom sklopio Grad Rijeka iznosi 2.339.319 kuna. Pribrojimo li iznosima PDV od 23 posto, najam analizirane informatičke opreme je samo na ovom ugovoru porezne obveznike koštao preko 600.000 kuna više nego što je trebao. Ovim iznosima treba pribrojiti i naknadu za leasing, što znači da je porezne obveznike informatička oprema obuhvaćena ugovorom iz 2010. godine na kraju koštala 3.370.000 kn s PDV-om, naglašava Švorinić.  



Tražili smo od Grada Rijeke odgovor u kakvim je odnosima gradonačelnik Vojko Obersnel sa stranačkim kolegom iz SDP-a Marijom Ćikovićem koji je načelnik Općine Matulji. 


– Riječki gradonačelnik poznaje gospodina Marija Ćikovića, načelnika Općine Matulji, jednako kao što poznaje i ostale gradonačelnike i načelnike općina, ali nije s njime ni u kakvim prijateljskim ili drugim bliskim odnosima sugeriranim u vašem pitanju, navodi se u očitovanju Grada Rijeke.  Sam Marijo Ćiković potvrdio je da njegova tvrtka isporučuje opremu zagrebačkoj tvrtki I4NEXT, ali da je on 2009. godine prenio vlasničke udjele na poslovne partnere.


– Što se tiče odnosa s riječkim gradonačelnikom, nisam s njim ni u kakvim prijateljskim odnosima, ali se viđamo na stranačkim tijelima SDP-a. Ne mislim da sam u sukobu interesa ili da se tvrtki kojoj sam bio suvlasnik do 2009. godine na bilo koji način pogodovalo, zaključio je Ćiković. 



U Zavodu za informatičku djelatnost Grada Rijeke tvrde da je leasing uobičajeni način financiranja dobara koji je posebno razvijen za osobna vozila, strojeve i opreme te nekretnine. 


– On, naravno, nešto poskupljuje vrijednost same opreme za cijenu novca kroz period financiranja, uostalom, kao i klasični kredit za vrijednost kamata. Naravno da je najjeftinije kupovati za gotovinu, ali je jednako tako činjenica da danas malo tko kupuje za gotovinu. Za lokalnu samoupravu operativni leasing je posebno prikladan zbog činjenice da se trošak leasinga priznaje troškom i za njega ne trebaju nikakva posebna državna ili druga jamstva. Ne knjiži se kao zaduživanja i ne umanjuje mogućnost zaduženja za neka druga kapitalna ulaganja. Zaključkom Poglavarstva Grada Rijeke sa sjednice održane 19. rujna 2006. godine, Zavod za informatičku djelatnost započeo je s postupcima nabave informatičke opreme putem operativnog leasinga kako za svoje potrebe tako i za dio opreme koja je stavljena na raspolaganje komunalnim društvima i ustanovama kojim je Grad osnivač, navode u ZID-u. Oni dodaju da su grafičke radne stanice, radne stanice, prijenosna računala, pisači i skeneri nabavljani u početku na rok od tri godine, a kasnije se prešlo na rok od četiri godine budući da je smanjenje proračuna uvjetovalo i potrebu smanjenja mjesečnih rata, a kvaliteta opreme omogućila je njeno operativno korištenje i tijekom dužeg perioda. 


– Serverska infrastruktura, diskovni sustav, sustav za spašavanje podataka kao i prateći uređaji nabavljeni su na rok od pet godina ali se zbog ubrzanih tehnoloških promjena upravo razmatra mogućnost da se buduće nabave realiziraju na četiri godine. Pored samih uređaja u cijenu je uračunat i odaziv ovlaštenih servisera za popravkom vitalnih dijelova opreme – diskovni sustav i sustav za spašavanje podataka – u roku od četiri sata, što isto tako utječe na cijenu. Operativni leasing je odabran u želji da se briga za funkcionalnost, održavanje i zbrinjavanje prenese na dobavljača opreme te osigura jednostavnija zamjena tehnološki zastarjele i nepotrebne opreme budući se ista, nakon isteka leasinga, vraća leasing društvu, tvrde u ZID-u. 


Zanimalo nas je zbog čega je izabran taj model kada je skuplji. U ZID-u odgovaraju da je u današnje vrijeme sve više onih koji kupuju informatičku opremu putem leasinga.Razlozi za odluku


– Nove inačice operativnih sustava i aplikativnog softvera stavljaju sve veće zahtjeve pred informatičku opremu te je nužno da ona bude sukladna potrebama. Navedenim postupkom Grad je osigurao kontinuirani razvoj i tehnološku suvremenost, te kvalitetno održavanje. Razlozi koji su pridonijeli donošenju odluke o nabavi putem operativnog leasinga su cijena opreme koja je 10 posto niža, zbog ostatka vrijednosti opreme nakon isteka roka korištenja, briga za održavanje prenosi se na vlasnika opreme, podisporučitelja i proizvođača opreme, u garantni rok uračunato je i interventno održavanje s odazivom od 24 sata, tehnološki zastarjela i nepotrebna oprema vraća se leasing društvu bez troška zbrinjavanja za Grad. 


Za  proračun mnogo je povoljnije kontinuirano osiguravati  iznose za mjesečne rate za uslugu  leasinga, nego sredstva za jednokratno plaćanje za kupnju opreme. Usputna prednost je i činjenica da su administrativni troškovi uknjižbe, praćenja (inventure) i otpisa opreme manji nego u slučajevima kada je Grad vlasnik opreme. Ako se sve  uzme u obzir ne stoji tvrdnja da je nabava informatičke opreme putem operativnog leasinga skuplja od kupnje opreme, ocjenjuju u ZID-u, te dodaju da za kupovinu automobila putem leasinga nitko ne postavlja nikakva pitanja mada automobilu amortizacijski vijek može biti 7 godina.