Trbuh grada

Riječka tržnica: Toplo ljeto znači slabiju kvalitetu voća i povrća, ali i puno manje kupaca

Bojana Guberac

Mnogima se zbog vrućina ne da niti do tržnice / Snimio Sergej DRECHSLER

Mnogima se zbog vrućina ne da niti do tržnice / Snimio Sergej DRECHSLER

Umirovljenika gotovo da i nema



Što ljetne vrućine rade riječkoj tržnici? Isto ono što i ljudima. Miris joj promijene u smrad, a ponudi neotpornoj na visoke temperature promijene »lični opis« i »krvnu sliku«. Onima koji je nude prirede veliku štetu i sve prazniji novčanik.


Ipak, neovisno koliko stupnjeva pokazivao termometar, na tržnici uvijek ima kupaca i teče ona ista priča, na ovoj riječkoj začeta još u 19. stoljeću. Posjetili smo je i mi, a i njemačkoj obitelji koja je tek stigla u grad tržnica je bila prva odrednica. Kažu da su se odmah uputili u »trbuh grada«. Po šljive.


Mogli su vidjeti Pergolijevu secesijsku građevinu kombiniranu romaničkim stilom. Mogli su vidjeti i hrpu smeća dužinom i širinom cijele tržnice i tek ponekog prodavača iako je radno vrijeme bilo do 14 sati. Vrućine čine svoje.


Padaju cijene




Vidjeli su na sreću uvijek nasmijanog Omera Orendu. Na njegovom su štandu kupili šljive. Omer je jedan od rijetkih prodavača koji poštuje radno vrijeme, unatoč sveopćoj »pržioni«. Šljive nabavlja iz Slavonije, breskve i nektarine iz Dalmacije, a jabuke i kruške iz Istre.


– Na tržnici radim petnaestak godina. Svoj posao volim i neugodnih iskustava dugo nisam imao. Prije sam znao biti nervozan, ali danas ne postoji situacija u kojoj skidam osmijeh s lica, pa zbog toga vjerojatno i ne dolazim u konflikte s mušterijama, kroz smijeh kaže Omer. Iznimno toplo ljeto, dodaje, donijelo je i pad broja mušterija, ali i pad kvalitete proizvoda. Umirovljenika gotovo da i nema. Na kraju dana spusti cijene upola, a ono što ostane daje potrebitima. Ono što je za baciti odnese u predviđeno mjesto za otpad.



Pazeći da ne stanemo u trulo voće, povrće ili cvijeće rasuto po podu, odšetali smo do Gojka Grbavca koji radi na tržnici tri godine. Kao i Omer, čeka kraj radnog vremena, iza štanda na kojem se može naći voće iz njegovog vlastitog uzgoja u Dalmaciji. Cijene također spušta za 50 posto, smeće na kraju radnog dana odnosi na predviđeno mjesto. Kaže da bi ono što ostane, a nije za baciti, dao onome tko pita, ali nitko ne pita.



Na putu prema cvjetnom pasažu upitali smo gospođu koja ime nije htjela odati, hoće li ostaviti smeće na podu. Rekla je da hoće. Na pitanje tko bi to trebao pokupiti, kratko je odgovorila – oni s place.


Tko čisti?


Sadeta Jašarević na riječkoj tržnici prodaje cvijeće preko 17 godina.



– Po ovim vrućinama više bacimo cvijeća nego što prodamo, iako ga stalno zalijevamo i obrezujemo, teško je za održavati. Cvijeće nabavljam iz uvoza, Nizozemske i Ekvadora.


Sadeta je potvrdila Gojkovu i Omerovu konstataciju da je promet pao za 50 posto.


– Svoj posao jako volim i  volim ljude. Nekad smo u dobitku, nekad u gubitku, ali nadoknadit ćemo, idu Svi sveti, smiješeći se rekla je Sadeta.


»One s place« našli smo desno od glavnog ulaza u ribarnicu. Anonimnost je bio uvjet našeg razgovora.


– Bojim se za svoj posao jer imam dugu jezičinu. Radnici s tržnice bi trebali svoje smeće sortirati i odložiti ga na predviđeno mjesto, ali ne rade to, vidjeli ste i sami. Radimo mi, iako ne trebamo. Ma i da je to naš posao, bonton je pospremiti iza sebe. Radim jer mi posao treba.


A kako zakon odgovara na pitanje tko treba pospremiti ono što je sunce uništilo, djelatnici Tržnice ili prodavači? E, pa Zakon kaže da je trgovac prodajno mjesto održavati čistim, a tijekom prodaje i prije napuštanja prodajnog mjesta, ambalažu i drugi otpad odlagati u posude namijenjene za tu vrstu otpada.



U Europsku prijestolnicu kulture 2020. bez sumnje će dolaziti turisti. Uz mnoštvo planiranih atrakcija, možda će proći pored Pergiolieve građevine, zastati diveći se Bottassovim ukrasima, možda će se najesti Gojkovog voća, popričati sa simpatičnim Omerom, a možda će nas jednostavno zapamtiti po smeću. Tko će onda naribati, a tko prigovarati? A ljetne vrućine, kažu klimatolozi, bit će sve jače.