RIJEKA  U posljednje vrijeme ne samo da se diže prašina oko grobnih naknada, koje su, po ocjeni mnogih, za riječka groblja velike, već i za slučajeve u kojima neki građani, žele li ostati vlasnici grobnog mjesta, moraju još jednom platiti, odnosno obnoviti ranije ugovore.

U Upravi KD-a Kozala kažu da je od 2000. pa do 2017. godine prestalo važiti 11.479 takvih ugovora, a do sada ih je obnovljeno 8.878, odnosno oko 77 posto. Razlozi zašto preostali 2.601 ugovor nije obnovljen su različiti – ili nema nasljednika, ili su nasljednici napustili Hrvatsku, ili je s korisnicima izgubljen svaki kontakt. Još je oko 6.818 ugovora važećih, ali uskoro će i njih trebati obnavljati, podaci su koje smo dobili iz Uprave KD-a Kozala.

Odgovarajući na upit zašto se jednom plaćeno grobno mjesto mora ponovo plaćati, u riječkoj komunalnoj tvrtki koja upravlja grobljima kažu da oni samo slijede zakonom propisanu proceduru.

– U prvom redu vraćamo se na Zakon o grobljima, koji je donesen još 1965. godine i koji je vrijedio za područje cijele Republike Hrvatske. Njime je bilo propisano da su groblja komunalni objekti o kojima se brine općina koja propisuje uvjete i način njihova korištenja i upravljanja te da organ općinske skupštine nadležan za komunalne poslove propisuje visinu naknade za grobno mjesto i rok na koji se ono daje na korištenje. Rok korištenja nije mogao biti kraći od 15 godina.

Slijednom toga, tadašnja općinska Skupština Rijeke donijela je Odluku o grobljima 1970. godine i njome propisala da se grobna mjesta daju na korištenje temeljem ugovora na rok od 30 godina, uz plaćanje jednokratne naknade za korištenje za taj period – navode u odgovoru KD-a Kozale. Nitko se tada nije zapitao – a što poslije? Navodno, ni tada naknade nisu bile zanemarive.

– Onda dolazimo do novog Zakona o grobljima koji je stupio na snagu 1998. godine, a koji propisuje da »uprava groblja daje grobno mjesto na korištenje na neodređeno vrijeme uz naknadu te o tome donosi rješenje« i formulacije koja prati taj zakonski akt, a koja se  unosi u Odluku o grobljima, prvi put donijetu 2000. godine. U njoj stoji da »osoba koja na dan njezina stupanja ima sklopljen ugovor o korištenju grobnog mjesta na određeno vrijeme smatra se korisnikom grobnog mjesta do isteka roka utvrđenog u ugovoru o korištenju grobnog mjesta« – navode u KD-u Kozala.

Iako ostaje za diskusiju je li se u toj odluci moglo ići na ruku takvim korisnicima, činjenica je da oni »s definiranim rokom« po primitku obavijesti Uprave KD-a Kozale, ako žele i dalje koristiti grobno mjesto,  moraju podnijeti zahtjev za izdavanje rješenja o njegovu korištenju, ali ovog puta u ugovoru će im pisati da je to na – neodređeno vrijeme. Interes za korištenje grobnog mjesta moraju iskazati najkasnije 30 dana prije isteka roka utvrđenog u ugovoru o korištenju.

Naravno, novi ugovor donosi i novu obvezu plaćanja. Naknada koju moraju platiti obračunava se kao umnožak koeficijenta opremljenosti pojedinog groblja na kojem se nalazi grobno mjesto, vrijednosti lokacije groblja i površine grobnog mjesta. Primjerice, naknada za neograničeno vrijeme za grobno mjesto/obiteljski grob prosječne veličine na groblju Drenova iznosi oko 4.100 kuna. Oni koji su grobna mjesta kupovali nakon 1998. godine nemaju razloga za brigu jer je u njihovim ugovorima, u skladu sa zakonom koji je tada stupio na snagu, navedeno da je grobno mjesto dano na korištenje na neodređeno vrijeme.

Analizom stanja u drugim gradovima Republike Hrvatske utvrđena je različita praksa u postupanjima, kada je riječ o Zakonu iz 1960-ih. Od toga da su se negdje usprkos toj odredbi sklapali ugovori na neodređeno vrijeme ili izdavala rješenja na neodređeno vrijeme, do toga da pojedini gradovi nisu izdavali nikakve dokumente, nisu posjedovali evidencije niti naplaćivali naknade.