RIJEKA Školska godina koja je pred vratima napetija je nego bilo koja dosad, jer počinje frontalna primjena kurikularne reforme koja na velika vrata ulazi u sve škole, a iako resorno ministarstvo opetovano ponavlja kako je sve bitno za veliko uvođenje »Škole za život« u učionice spremno ipak ima još pitanja koja su ostala bez konkretnih odgovora, a jedno od njih je tko će brinuti o informatičkoj opremi koja zajedno s kurikularnom reformom stiže u škole.

Bez konkretnog odgovora

To su pitanje ministrici zanosti i obrazovanja proteklog tjedna postavljali i ravnatelji škola za koje je Ministarstvo organiziralo sastanke s ciljem utvrđivanja gradiva uoči početka nastave te su ju upozorili da održavanje 90 tisuća tableta za učenike i 26 tisuća računala za nastavnike koji će do kraja školske godine stići u hrvatske škole nikako ne mogu odrađivati nastavnici informatike.

S obzirom na prošlogodišnja iskustva škola koje su sudjelovale u eksperimentalnoj fazi »Škole za živote« po pitanju održavanja informatičke opreme ravnatelji su posebno oprezni, jer ekrani prošlogodišnjih tableta za učenike pucali su sami od sebe, oprema se konstatno kvarila te se ispostavilo da su škole zbog uvođenja tehnologije u nastavu imale više problema nego koristi.

Odgovor koji su ravnatelji škola dobili na ovo pitanje nije bio konkretan, jer ministrica je kazala da se očekuje da održavanje opreme preuzmu osnivači škola. Očekivanje, a ne konkretan dogovor s osnivačima škola oko ovog za ravnatelje važnog pitanja nije samo nezadovoljavajući odgovor za škole, nego i za same osnivače koje nitko oko tog pitanja još uvijek nije kontaktirao.

Tako pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, Edita Stilin, u čijoj su nadležnosti 62 škole, kaže kako se po svakom pitanju vezanom uz kurikularno reformu Ministarstvo prema osnivačima ponaša ignorantski.

– Ne vidim razlog zbog kojeg Ministarstvo osnivače škole ne poziva na sastanke s ravnateljima gdje bi se riješile sve nejasnoće, poput pitanja održavanja opreme. Županija je pred rebalansom proračuna, a uopće ne znamo koliko opreme i koja oprema dolazi u škole čiji smo osnivači, a shodno tome ne znamo koliko bi to ljudi trebalo zaposliti zbog održavanja opreme. Izolirani smo od bilo kakavih informacija vezanih uz »Školu za život«, kaže pročelnica.

Istovjetan model

Slična saznanja ili točnije nikakva saznanja nemaju ni u Gradu Rijeci gdje kažu da dok sva potrebna računalna i komunikacijska oprema ne bude striktno definirana, postavljena i funkcionalna u svakoj školi teško je procijeniti koliki će financijski i ljudski potencijali osnivača biti potrebni u okviru tehničke podrške i preuzetih obveza.

Ujedno napominju da očekuju da će podrška osnivača u okviru »Škole za život« biti na razini obveza preuzetih u okviru Programa e-Škole, međutim to još uvijek nije formalno regulirano. Ipak, ravnatelji ne bi trebali imati brige, jer u Gradu ističu da su spremni za preuzimanje obveza obzirom da su u Program e-Škole uključene sve riječke osnovne škole, te da je model istovjetan onome kod uključenih »Škola za život«.

Ni Primorsko-goranska županija neće ostaviti ravnatelje svojih škola na cjedilu, kao i svaki put uskočit će popuniti nedorečene rupe.

Međutim, u Županiji se ne mogu oteti dojmu da iako su programi e-Škole i »Škole za život« po pitanju pružanja tehničke podrške slični po pitanju preuzimanja obveza na potpuno su suprotstavljenim stranama, jer s CAR Netom koji vodi e-Škole unaprijed je bilo sve dogovoreno, održani su sastanci i potpisani ugovori, dok u slučaju »Škole za život« nitko s nikim još uvijek nije razgovoarao.

Od osnivača se očekuje pomoć, a bez da ih se išta pita i da ih se barem dijelom uključi u priču oko »Škole za život«, jer kurikularna reforma nije samo promjena u programskom smislu gdje osnivači nemaju utjecaja. Tu promjenu prati i opremanje škola, što ulazi u zakonsku nadležnost osnivača.