Povijesni dani

HODOČAŠĆE RELIKVIJE Sarkofag s tijelom sv. Leopolda idućeg tjedna u crkvi na Žabici

Sanja Gašpert

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Na putu iz Herceg Novog prema Padovi, sarkofag će se zaustaviti u Rijeci gdje crkva, u suradnji s različitim molitvenim zajednicama i udrugama priprema program koji će trajati od ponedjeljka u 16.30 sati, kada je organiziran doček tijela u Ciottinoj ulici, do utorka u 14 sati i odlaska relikvije prema Padovi



RIJEKA Povijesni dani za Crkvu u Hrvatskoj bit će u ponedjeljak i utorak, 18. i 19. rujna, kada će u Rijeku, točnije kapucinsku crkvu Gospe Lurdske na Žabici, stići relikvija neraspadnutog tijela sv. Leopolda Bogdana Mandića, koju će po dolasku pozdraviti zvona crkvi i brodske sirene. Naime, kongregacija za kauze svetaca u lipnju ove godine odobrila je da sarkofag s tijelom sv. Leopolda Mandića ponovo može napustiti Padovu i hodočastiti do svečeva rodnog kraja u Herceg Novi te da se putem zaustavi u više hrvatskih nadbiskupija i biskupija, među njima i u Riječkoj nadbiskupiji.


Tim je povodom jučer u kapucinskoj crkvi održana konferencija za novinare na kojoj je najavljen program dolaska sveca koji je u crkvi Gospe Lurdske na Žabici boravio kratko, svega 28 dana, od 16. listopada do 11. studenoga 1923. godine. Gvardijan kapucinskog samostana, fra Eugen Pavlek, kazao je kako sarkofag sa svečevim tijelom kreće iz Padove u četvrtak, 14. rujna u 7 sati, a prije Rijeke planirane su liturgijske svečanosti u Zadru, Herceg Novom, Dubrovniku i Splitu.


Mise i bdijenje 




– Nakon mise 18. rujna u Splitu, tijelo sv. Leopolda krenut će za Rijeku, gdje se očekuje oko 16 sati. Program dočeka počet će u 15.30 sati plesom Bokeljske mornarice. Nakon dočeka koji će biti u Ciottinoj ulici, sarkofag će se unijeti u crkvu gdje će početi molitveni program – bdijenje. Svečano euharistijsko slavlje u 19 sati predvodit će riječki nadbiskup i metropolit mons. dr. Ivan Devčić. Slijedi bdijenje i misa u 23 sata, koju će predvoditi povjerenik za sveučilišni pastoral vlč. Marko Šarić, a liturgijsko pjevanje animirati združeni zbor zajednica mladih Riječke nadbiskupije. Crkva će ostati otvorena cijele noći i program bdijenja organizirat će molitvene zajednice i udruge. Također, uz čašćenje tijela sv. Leopolda, vjernici će moći pristupiti sakramentu ispovijedi u Kripti crkve Gospe Lurdske (donja crkva). U utorak, 19. rujna od jutarnjih sati bit će omogućena molitva pred relikvijama, dok će prva misa biti slavljena u 6.30 sati. Svečano euharistijsko slavlje u 10 sati predslavi krčki biskup mons. dr. Ivica Petanjak. Ispraćaj i polazak relikvija za Padovu predviđa se oko 14 sati, kazao je fra Pavlek, dodajući kako će, kao i pri dolasku u Zagreb, prijevoz sarkofaga sv. Leopolda Bogdana Mandića obavljati Croce Verde te će 11 njihovih članova pratiti tijelo na cijelom putu. Uz njih, sarkofag će pratiti i pet talijanskih kapucina te hrvatski kapucini i provincijal slovenskih kapucina, kao i svećenik Kotorske biskupije. Uz tijelo sv. Leopolda u crkvi će se izmjenivati članovi različitih molitvenih zajednica i udruga.


Srce »onkraj mora« 


Voditelj kauze za proglašenjem svetim Leopolda Bogdana Mandića, fra Nikola Stanislav Novak, iznio je neke pojedinosti o životu ovog sveca i njegovoj ljubavi prema rodnom kraju.


– Sv. Leopold bio je 15. dijete u mnogobrojnoj obitelji Dragice i Petra, koji su imali čak šesnaestero djece. Riječ je o svecu koji je stalno isticao svoju ljubav prema hrvatskom narodu, koji je u Rijeku došao 1923. godine biti ispovjednik Hrvata i Slovenaca. Naime, tada je sv. Leopold bio u Padovi, a Rijeka je bila pod Italijom, s većinskim narodom Hrvatima i Slovencima te je sv. Leopold pozvan jer je znao hrvatski jezik. No, kako je već bio glasoviti ispovjednik privržen padovanskom narodu, tako su narod, biskupi i svećenici iz Padove tražili njegov povratak. Bili su toliko potreseni njegovim odlaskom u Rijeku da su odmah uputili molbe da se što prije vrati jer ne mogu bez njega. Tako je Leopold, iako se silno radovao dolasku u Rijeku, morao nakon kratkog boravka vratiti u Padovu – rekao je fra Nikola Stanislav Novak. Dodao je kako se ovim liturgijskim slavljem obilježava 90. godišnjica njegovog posljednjeg dolaska u rodni kraj, u Herceg Novi.


Foto Marko Gracin


Foto Marko Gracin



– Naime, 1927. godine sv. Leopold došao je u Herceg Novi na pogreb svoga brata Nikole, i tada se u rodnom kraju, Boki Kotorskoj zadržao mjesec dana te je obnovio uspomene i još jednom pokazao koliko je privržen rodnoj grudi. Sv. Leopold osnovnu je školu završio kod franjevaca u samostanu sv. Antuna, a potom je nastavio školovanje u talijanskoj kapucinskoj provinciji u Udinama. Za svećenika je zaređen 20. rujna 1890. godine. Svega tri puta boravio je u ovim krajevima – 1905. na majčinom pogrebu u Herceg Novom, 1927. na bratovom pogrebu, a 1923. godine boravio je kratko u Rijeci, kako sam već i spomenuo. Stalno je spominjao kako je »njegovo srce onkraj mora«, ali s ove, hrvatske strane. U Padovi, gdje je bio student filozofije, govorio je da se osjeća kao »ptica u krletki«. Kada je dobio poziv od policije da promijeni državljanstvo u talijansko, odbio je to po cijenu zatočeništva, govoreći kako »krv nije voda« – kazao je fra Novak.


Rodbinska veza s obitelji Peč


Nakon konferencije za novinare organiziran je razgled sobe u kojoj je boravio sv. Leopold Bogdan Mandić, nazvana Leopoldovac. Novinari su imali prigode razgledati album s obiteljskim i drugim fotografijama koje je kapucinskoj crkvi darivala rodbina, srebrnu šalicu i tanjurić za kavu kojima se u svom domu u Herceg Novom koristio sv. Leopold, zlatnu krunicu, dar pape Pavla VI. njegovoj nećakinji Genovevi Mandić Benussi, inače majci Maksimilijana Peča, koji je, dakle, bio Leopoldov pranećak, kao i pismo sv. Leopolda Pečovoj majci. Sv. Leopold rođen je 12. svibnja 1866. godine u Herceg Novom, koji će najprije i hodočastiti sarkofag s tijelom, u četvrtak, 14. rujna u 13 sati. Umro je 30. srpnja 1942. godine u Padovi.


Očekuje se 50.000 hodočasnika


Organizatori na dočeku očekuju oko 50 tisuća hodočasnika te je angažiran i veliki broj volontera, a na snazi će biti posebna regulacija prometa. Ciottina ulica će od raskrižja s Ulicom Ivana Pavla II. do kraja biti zatvorena za promet vozila. Svi koji dolaze organizirano autobusima bit će prihvaćeni na Željezničkom kolodvoru i upućivani Krešimirovom ulicom prema Žabici. Za one koji dolaze individualno postoji veći broj parkirališta s kojih je pristup do Krešimirove ulice. U kapucinsku crkvu će se ulaziti isključivo s južne strane, dakle iz Krešimirove ulice, uz mogućnost korištenja zapadnog stepeništa. U samoj crkvi će se za pristup tijelu koristiti lijeva lađa, a oko sarkofaga će se prolaziti u dvije kolone koje se nakon prolaska spajaju u jednu. Izlaz iz crkve bit će isključivo na istočna vrata, uz mogućnost izbora izlaza na Ciottinu ulicu ili prolaskom kroz dio crkve povratkom na terasu ispred crkve. S terase, na kojoj će se paliti svijeće, izlaz će biti dopušten samo korištenjem istočnog stepeništa. Praćenje misa za sve koji neće moći biti u Gornjoj crkvi osigurano je putem tri videozida – u Ciottinoj ulici, na terasi Gornje crkve i u Donjoj crkvi, Kripti.