RIJEKA Projekt »Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture« ide dobro, ali ima još prostora za napredak – tako bi se moglo sažeti nedavno objavljeno izvješće stručne skupine Europske komisije, čija je zadaća praćenje odnosno monitoring ovog projekta.Radi se o drugom od ukupno triju izvještaja o monitoringu, nastalom nakon posjeta stručne skupine Rijeci, sastanka sa svim relevantnim osobama riječkog projekta te obilaska dijela ključnih lokacija poput »Benčića« i RiHuba.
Direktorica Sektora za razvoj i strateška partnerstva tvrtke Rijeka 2020 Irena Kregar Šegota pojašnjava nam da svaki grad EPK prolazi kroz tri monitoringa.– Prvi je bio vrlo pozitivan za nas, a ovaj je to pogotovo. Nakon trećeg, ako sve bude u redu, Grad Rijeka dobiva nagradu Melina Mercouri u iznosu 1,5 milijuna eura. Dvije trećine smo zasad vrlo uspješno odradili – kaže Kregar Šegota.
Prema njenim riječima, ovo je bilo prvi put da je stručna skupina izvještaj radila na terenu, odnosnu u gradu koji je dobio titulu, a osim za Rijeku, izvještaj je rađen i za irski Galway, grad koji će također 2020. nositi titulu Europske prijestolnice kulture.Monitoring je bio u dvama dijelovima; prvo je poslano detaljno izvješće, a nakon toga su u Rijeci održane višesatne rasprave te obilazak infrastrukturnih objekata.– Članovi stučne skupine bili su vrlo zadovoljni, a posebno je značajno što je pohvaljen napredak koji smo ostvarili od trenutka kada smo dobili titulu preko prvog izvještaja do sada. U izvještaju nema negativnih opaski, već samo dobronamjernih preporuka i ohrabrenja da nastavimo u istom smjeru – kaže Kregar Šegota.
More, sunce i…
U izvještaju, koji smo temeljito proučili, navodi se da je s riječke strane naglašeno da projekt ima neupitnu političku potporu kako na lokalnoj tako i na državnoj razini, tvrdi se da su kapitalne investicije čak i veće od prvotne procjene te da će infrastrukturni objekti biti završeni po planu. Također ističe se da će cijeli program Rijeka 2020 biti objavljen i najavljen u rujnu 2019. Trenutno se radi na pripremi svih programa, pripremaju se ugovori, dogovaraju partneri, lokacije, termini… U prijevodu, za godinu dana znat ćemo točno što će se sve događati svakoga dana riječke EPK godine.
Iako je otvaranje riječke EPK godine prvotno planirano uz povorku Riječkog karnevala, došlo je do promjene, što se navodi i u izvješću. Rijeka će, na neki način, imati dvostruko otvaranje.Irena Kregar Šegota pojašnjava da je s partnerima zaključeno da je riječka karnevalska povorka toliko jaka sama po sebi da nema potrebe miješati je s otvaranjem EPK-a, iako ostaju u vezi.– I povorka će te godine biti specifična, preko veleposlanstava su već upućeni pozivi da se animiraju grupe iz raznih zemalja za dolazak u Rijeku. Ipak samo otvaranje godine EPK imat će posebnu svečanost početkom veljače 2020. Stručna skupina podržala je našu ideju – kaže Kregar Šegota.U samom izvještaju napominje se da produkciju otvaranja treba planirati dovoljno unaprijed, jer se radi o organizacijski zahtjevnom događaju.
– Iako ne možemo još uvijek sve otkriti, možemo reći da će sigurno svakog mjeseca biti događanja koja će biti atraktivna ne samo na nacionalnoj, nego i na međunarodnoj razini – kaže Kregar Šegota.
Tijekom diskusije postavljeno je nekoliko zanimljivih pitanja poput onog o razvoju kulturne strategije Rijeke nakon 2020. Izvješće tako kaže: »Čini se da ni Grad niti Rijeka 2020 trenutačno ne rade na tom pitanju, već da će se budućim strategijama baviti laboratorij za razvoj u RiHubu te da će mu osnovu činiti evaluacija EPK-a«.Iako se navodi imenovanje povjerenika za razvoj publike, naglašava se da nije jasno kako će se pristupiti europskim publikama, a ne samo europskim turistima. Postavljeno je pitanje sposobnosti programa da privuče zanimanje iz Europe, pri čemu je istaknuto da su i sami organizatori svjesni da po tom pitanju treba učiniti više, zbog čega je za rujan najavljeno razvijanje novih strategija za to područje. Uz to, izazov će biti i u transformaciji Rijeke i Hrvatske u kulturnu destinaciju, a ne samo destinaciju »mora i sunca«.
Moral zaposlenika
U diskusiji su istaknuti razni načini većeg uključivanja građana, a obrađeno je i pitanje broja ljudi u tvrtki Rijeka 2020, koja bi u punom pogonu imala 80 zaposlenih. »Luka različitosti« i dalje ostaje slogan projekta, ali će se kroz komunikacijsku strategiju Rijeka pokušati pozicionirati kao grad kulture promovirajući »Riječki način života«.Stručna skupina u izvješću je istaknula 13 preporuka Rijeci za bolje provođenje projekta EPK-a, koje se tiču i programa i organizacije rada u tvrtki Rijeke 2020, kao i nužnog rada na razvoju kulturne strategije za razdoblje nakon 2020 u suradnji s relevantnim zainteresiranim skupinama i uz javnu raspravu.Organizatori će do završnog sastanka praćenja morati u programu jasno identificirati vlastite produkcije i koprodukcije (kojih bi trebalo biti oko 50 posto), uz zadržavanje umjetničkog angažmana u programu i nezavisnosti od Grada.
Tijekom posjeta članova stručne skupine Rijeci, puno je riječi bilo o brodu Galeb. U diskusiji su organizatori članovima stručne skupine rekli da je Galeb jedina lokacija koja nema zamjenu u slučaju kašnjenja te da je želja kroz taj projekt »preispitati našu današnju percepciju, predstaviti različita gledišta, kao i kritični pogled na priču i način upotrebe broda te na povijest ovog dijela Europe«. Stručna skupina sa svoje strane pak preporučuje »razvoj jakog narativa koji će potaknuti otvorenu diskusiju oko projekta Galeb u smislu zajedničke novije europske povijesti, s promišljanjem posljedica tog razdoblja na istočni i zapadni dio kontinenta, kao i izvlačenje pouka za budućnost«.Irena Kregar Šegota objašnjava da Galeb nije mjesto propagande, već povijesna činjenica te da im je on zanimljiv kao mjesto propitivanja, a ne propagiranja.– U tom su smislu članovi stručne skupine rekli da treba biti pažljiv pri iznošenju sadržaja na Galebu, što mi od početka i planiramo. Priču oko Galeba vodi Muzej grada, etablirana ustanova koja će toj problematici pristupiti na najstručniji mogući način – objašnjava Kregar Šegota.
Stručna skupina zalaže se za uključivanje regije i drugih hrvatskih gradova na konkretnim projektima suradnje, preporučuje se da »projekt Goli Otok ne bude tretiran samo kao mjesto događaja, već i projekt s narativom stvorenim putem participativnog procesa«, predlaže se angažiranje stručnjaka za kontakte i ugovore s televizijskim i produkcijskim kućama, a naglašeno je i da su potrebne snažne strategije za razvoj publike te za glavnu poruku programa EPK-a i njezino prilagođavanje različitim publikama i zemljopisnim slojevima.Zanimljivo, izvješće kaže i da je neophodno bolje razumijevanje uloge zaposlenika u tvrtki Rijeka 2020 te da je potrebno raditi na jačanju morala zaposlenika da bi se izbjegli raniji odlasci iz tvrtke.
»Stručna skupina odaje priznanje izvrsnom radu koji je Rijeka 2020 obavila od svoje nominacije i prvog sastanka praćenja te cijeni postignuti napredak kao i planove za sljedeće godine«, zaključuje se u izvješću.Idući sastanak za monitoring planiran je u studenom 2019. godine.
Osim za riječki, stručna skupina Europske komisije objavila je izvješće i za projekt Europske prijestolnice kulture u irskom Galwayu. To izvješće pokazuje da monitoring nije samo odrađivanje forme, budući da su i preporuke i zaključci u tom izvješću puno oštriji nego u slučaju Rijeke.»Naglašavamo potrebu da se problemi o kojima se razgovaralo riješe vrlo brzo zbog opasnosti od kašnjenja cijelog projekta«, kaže se u izvještaju.
