Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
17. veljače 2020.
Ispis članka: DIGLA SE PRAŠINA Najava petokrake na Riječkom neboderu izaziva burne reakcije - Novi List

NoviList.hr

DIGLA SE PRAŠINA Najava petokrake na Riječkom neboderu izaziva burne reakcije

Od trnja do.

10. siječanj 2020 14:42

Napisao: Danijela Bauk

Dok jedni s idejom riječkog umjetnika nemaju nikakav problem, drugi s negodovanjem reagiraju na samu pomisao da se na vrhu Riječkog nebodera ponovo postavi omražena zvijezda

Foto NL, lokalpatrioti-rijeka

RIJEKA - Iako još uvijek nije u potpunosti ni izvjesno hoće li u konačnici biti i realiziran, novi rad riječkog akademskog multimedijalnog umjetnika Nemanje Cvijanovića, »Spomenik crvenoj Rijeci – samoobrambeni spomenik« na vrhu Riječkog nebodera, osmišljen posebno za potrebe riječkog EPK-a, već je izazvao veliku buru.

Dok jedni, svjesni da je jedan od zadataka umjetnosti da propituje razne simbole, pa tako i petokraku, s idejom riječkog umjetnika nemaju baš nikakav problem, drugi s negodovanjem reagiraju na samu pomisao da na vrhu prvog Riječkog nebodera ponovo bude postavljena omražena zvijezda petokraka, baš kao što je to učinjeno, iz posve drugih, neumjetničkih razloga, 1945. godine, a treći se se zabavljaju s činjenicom da će ta ista zvijezda više od svega nalikovati besplatnoj reklami za poznatu marku pive.

Zaboravljena petokraka

Cvijanovićev »Spomenik crvenoj Rijeci« referira se na »zaboravljenu« zvijezdu petokraku koja je 1945. bila postavljena u povodu oslobođenja Rijeke. Stoga ni sam datum postavljanja ovog privremenog umjetničkog djela nije slučajan – njegova realizacija trebala bi se dogoditi upravo 3. svibnja, što je datum kad grad na Rječini slavi Dan oslobođenja jer su se tada povukle snage njemačkih okupatora.

Tome su prethodile žestoke borbe, koje su počele još 21. travnja 1945. godine, a u potpunosti su okončane 7. svibnja. Oslobađanje Rijeke nije prošlo nimalo lako, i nimalo bezbolno. Obilježile su ga brojne žrtve, velika razaranja i materijalna šteta. Zvijezda bi na vrhu nebodera trebala ostati do 31. prosinca 2020.

Idejno, riječ je o skulpturi-objektu od armiranog betona i željezne konstrukcije u obliku velike zvijezde petokrake.

»Staklo razbijeno u 2.800 krhotina uronjenih u lice petokrake preduhitruje očekivani vandalizam u kojem petokraka potencijalno stradava, istodobno ukazujući na objekt koji trpi i mogućnost spomenika da se sam brani od opasnosti uništenja ili zaborava.

Umjetnikovim riječima, 2.800 krhotina stakla može podsjećati i na 2.800 poginulih boraca u bitki za Rijeku, premda je primarna simbolika spomenika izražena upravo kroz paradoks odbačenog, ali još uvijek opasnog antifašističkog, revolucionarnog nasljeđa«, stoji u opisu ove umjetničke intervencije na mrežnim stranicama Rijeke 2020.

4247518

Kulturno nasljeđe

Je li moguće prihvatiti nakrivljeni i okrnjeni simbol kao dio našega kulturnog nasljeđa, koji će, neovisno o stavu koji uz njega vežemo, ostati dijelom onoga što čini identitet ovoga grada? – jedno je od glavnih pitanja kojim se Cvijanović, svjestan trenda selektivnog, ali i sustavnog prepuštanja povijesnih spomenika zaboravu i destrukciji, postavlja kroz ovaj rad, inače dio programskog pravca Doba moći, a u organizaciji Muzeja moderne i suvremene umjetnosti.

»Spomenik postavljen na vrh Riječkog nebodera reminiscira crvenu zvijezdu koja je na isto mjesto bila postavljena 1945. godine. Izvan dohvata i uperen k nebu, Samoobrambeni spomenik otvara pitanje pozivanja (ne)željenoga gosta u tkivo grada, defanzivnosti kao vječnog pratitelja napada i začaranog kruga koji takva dinamika stvara«, stoji u tekstu naslovljenom »Preko trnja do zvijezda – spomenik memoriji i krizi memorije«.

Inače, programski pravac Doba moći inspiriran je Rijekom kao laboratorijem europske povijesti te progovara o različitim oblicima i odnosima moći – od destruktivne do kreativne moći, od nasilja i opresije do krhkosti života, od političkih igara do ljudskih prava.

4247453

Rijeka je u posljednjih stotinu godina promijenila sedam država, preživjela okupacije, oslobođenja, monarhije, carstva koja se urušavaju, društveno-političke revolucije i krahove. Doba moći stoga polazi od lokalne situacije i istražuje povijesne mijene i aktualne manifestacije moći. Rijeka i njezina situacija nalaze se u polazištu, ali ne ograničavaju domete i namjere ovog programskog pravca.

Iskustvo podijeljenosti oblikovalo je identitet Rijeke, ali i mnogih europskih, i ne samo europskih gradova. U sklopu istog pravca u Guvernerovoj palači postavljena je i izložba »D’Annunzijeva mučenica«, koja je također izazvala brojne kontroverze.

Radikalan i buntovan

Nemanja Cvijanović slikarstvo je diplomirao 1998. na Accademia di Belle Arti (Akademija lijepih umjetnosti) u Veneciji, a poslijediplomski studij Projektiranja i produkcije vizualnih umjetnosti završio je 2010. pri Facolta di Arte e Design (Fakultet za dizajn i umjetnost) također u Veneciji.

Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, HDLU-a Rijeke i HDLU-a, za svoj je umjetnički rad višestruko nagrađivan, a izlagao je na skupnim i samostalnim izložbama u više od 12 zemalja. U svojim radovima bavi se propitivanjem društveno-političkih tema, uspostavljajući veze s događajima iz nedavne prošlosti, fasciniran fenomenom kolektivne memorije. Zastupa ljevičarske i antiglobalističke ideje, a njegov stav često je radikalan, ironičan i buntovan.

4247452

Jedna od njegovih multimedijalnih izložbi, prva samostalna u organizaciji i prostorima Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, koja je također podigla veliku prašinu, jest »Plaćam struju« postavljena u riječkom Malom salonu 2008. godine. Riječ je o vjernoj kopiji nadgrobnog spomenika Josipa Broza Tita, mramornoj ploči dimenzija 3x1,5 metar i teškoj 800 kilograma, koju je autor adaptirao u radijator, odnosno mramornu ploču za grijanje postavljenu na zid galerije. Ovaj je rad po završetku izložbe postao dio fundusa MMSU-a.

Dok je »riječka« petokraka još daleko od realizacije, isti je motiv Cvijanović već prikazao i to u instalaciji »The monument to Red Prizren« prošle godine na Kosovu.

Povijest nebodera

I sama lokacija »riječke« petokrake ima zanimljivu povijest. Taj prvi neboder u Rijeci ili Visoka kuća Albori, građen je od 1939. do 1942. godine, stambeno-poslovni objekt daje sagraditi Marco de Albori, povratnik iz Amerike čiji je otac bio knjigovođa Al Caponeu, zbog čega se pretpostavlja i prepričava da je gradnja financirana Caponeovim novcem. Graditelj je računao da će mu investicija u stambeno-poslovni toranj donijeti dobru zaradu.

Posao je povjeren tršćanskom arhitektu Umbertu Nordiju, istom onom koji je izgradio tršćansko sveučilište. Nordio je načinio modernističko zdanje, slijedeći obrise tadašnje državne umjetnosti. Prvih šest katova bilo je namijenjeno tvrtkama i ustanovama, a gornjih osam stanarima duboka džepa. De Arbori nikad nije vratio uloženo jer mu je u ratnom vrtlogu valjalo spašavati glavu.

2023020

Zanimljiva je sama lokacija na kojoj je sagrađen neboder jer je to lokacija nekropole, to jest groblja za vrijeme antičkoga rimskog naselja. Riječki neboder upisan je na Listu zaštićenih kulturnih dobara u Registru kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.

2.800 krhotina

Staklo razbijeno u 2.800 krhotina uronjenih u lice petokrake preduhitruje očekivani vandalizam u kojem petokraka potencijalno stradava, istodobno ukazujući na objekt koji trpi i mogućnost spomenika da se sam brani od opasnosti uništenja ili zaborava.

Umjetnikovim riječima, 2.800 krhotina stakla može podsjećati i na 2.800 poginulih boraca u bitki za Rijeku, premda je primarna simbolika spomenika izražena upravo kroz paradoks odbačenog, ali još uvijek opasnog antifašističkog, revolucionarnog nasljeđa«, stoji u opisu ove umjetničke intervencije na mrežnim stranicama Rijeke 2020.