Potencijalna ministrica

DANIELA GRAČAN ‘Nemam političkih ambicija, ali… pozivu predsjednice bih se rado odazvala’

Aneli Dragojević Mijatović

Snimio: Silvano Ježina

Snimio: Silvano Ježina

Bila mi je čast i priznanje od strane predsjednice da u jednom razdoblju svoje znanje, vrijeme i sposobnost stavim na raspolaganje kao svoj skroman doprinos boljitku hrvatskog turizma



Ovih dana javnost se ponovno bavi sastavom tehničke vlade koju je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović 2015. držala u pričuvi u slučaju parlamentarne krize. U timu predsjednice bila je i profesorica s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, prof. dr. sc. Daniela Gračan.


Danas redovita profesorica, iza koje stoji impozantan broj znanstvenih članaka i analiza iz područja turizma, široj javnosti postala je poznata kada je 1990. osvojila titulu najljepše žene svijeta, pa se stvarno može reći da je u svojoj karijeri napravila pravi »salto mortale«, od modne piste do katedre. Budući da je, kao potencijalna ministrica turizma, trebala osmisliti strategiju razvoja turizma Hrvatske, intervju započinjemo pitanjem o tome kakva je, dakle, njena vizija domaćeg turizma, u kojem bi se pravcu on trebao razvijati?


– Prije svega želim istaknuti da sam se malo nerado odazvala ovom razgovoru, s obzirom da nije u mojoj prirodi učestalo se pojavljivati u medijima, ali s obzirom na moju privrženost našem Novom listu, smatram naš razgovor svojom obavezom. Čini mi se potrebnim naglasiti da tehnička vlada nema u nadležnosti niti pripremu, niti donošenje strategije razvoja bilo kojeg sektora, pa tako ni turizma. Štoviše, strategija razvoja turizma je već bila usvojena i po svim pokazateljima uspješno se provodila.




U tom kontekstu smatram da viziju ne treba mijenjati, već treba težiti da Republika Hrvatska postane prepoznatljiva turistička destinacija, konkurentna i atraktivna za investicije s kvalitetnim turističkim proizvodom temeljenim na održivom razvoju uz cjelogodišnje poslovanje, poštujući prirodne resurse i kulturnu baštinu, pružajući svojim gostima sigurnost, gostoljubivost, ali i autentične sadržaje i doživljaje.


Destinacija zdravlja


Predsjedničinom pozivu ste se odazvali: imate li još uvijek političkih ambicija?


– Bila mi je čast i priznanje od strane predsjednice da u jednom razdoblju svoje znanje, vrijeme i sposobnost stavim na raspolaganje kao svoj skroman doprinos boljitku hrvatskog turizma. Nemam političkih ambicija, ali u sličnoj situaciji, poštujući instituciju Predsjednice Republike, vjerojatno bih postupila na isti način.


Zdravstveni turizam je grana turizma koja sve više jača, zbog starenja stanovništva, ali i rasta svijesti o potrebi za zdravim životom. Je li naša županija prepoznatljiva na karti zdravstvenog turizma, koliko bi trebala? Koje korake u tom pravcu još treba poduzeti?


– Naša županija postaje prepoznatljiva i počinje zauzimati značajno mjesto na turističkoj karti destinacija zdravstvenog turizma. Upravo zbog svojih iznimnih ambijentalnih vrijednosti imamo odlične temelje za daljnji razvoj i napredak zdravstvenog turizma koji ovdje postoji već više od 170 godina. Prepoznatljiv je po cjelogodišnjoj ponudi visokokvalitetnih usluga zdravstvenog turizma, temeljenih na suvremenim trendovima, resursnoj osnovici i tradiciji.


Moram istaknuti značajan iskorak koji je ostvaren kada je prije više od tri godine osnovan klaster zdravstvenog turizma koji okuplja medicinski, turistički i sveučilišni sektor i prateće usluge s ciljem stvaranja prepoznatljivog i konkurentnog zdravstveno-turističkog proizvoda na lokalnoj i međunarodnoj razini temeljenog na svjetskim turističkim trendovima, tradiciji te specifičnostima našega kraja brendiranjem Kvarnera kao »destinacije zdravlja«.


Više godina sam članica tima MINT-a i HTZ-a u ocjenjivanju i izboru najbolje turističke destinacije – destinacije godine. Bila sam u ocjenjivačkom timu najuspješnije destinacije turizma zdravlja 2017. godine i moram reći da sam ponosna što je u najužem izboru bila Thalassotherapia Opatija, prošle je godine Mali Lošinj proglašen najboljom destinacijom zdravstvenog turizma, a ove godine tu je titulu zasluženo dobila crikvenička rivijera sa svojom Thalassotherapijom i Termama Selce.


U budućnosti smatram najvažnijim uložiti napore u afirmaciju zdravstvenog turizma u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske. Za primjer, imala sam priliku u pripremi projekta pod nazivom Hrvatski izvori zdravlja obići sve naše toplice, od Tuhelja do Daruvara. Upravo se počeci razvoja turizma u našoj zemlji vezuju uz kontinentalna područja u mjestima s mineralnim izvorima koja su postupno postala lječilišta, a zatim kupališta.


Inteligentni proizvodi


Hrvatsko gospodarstvo uvelike se oslanja na turizam, pa smo opsjednuti brojkama, koliko će turista doći, koliko je noćenja ostvareno… Čini mi se da ta prevelika ovisnost o turizmu nije dobra ni za sam turizam jer se naglašava njegova masovnost, a mala smo zemlja, teško da možemo puno napraviti na ekonomiji obujma, pa čak i u turizmu? 


– Slažem se s vama. Nije potrebno sve svoje napore usmjeravati na turizam velikih brojeva, ali ne treba ga se niti bojati. Ima puno prostora da se broj turista povećava, a da kvaliteta i održivost destinacije ne dođu u pitanje. Prije svega mislim na cjelogodišnje poslovanje s naglaskom na novim tržištima koja polako već dolaze, nove ciljne segmente, inteligentno kreirane turističke proizvode, ekonomiju doživljaja, kao i na druge mjere promicanja kvalitete i međunarodne konkurentske osposobljenosti za utakmicu na svjetskom tržištu. Nikada ne smijemo zanemariti da svaki razvoj, pa i razvoj turizma mora dati doprinos kvaliteti života i višem standardu domicilnog stanovništva.


Stalno se govori da treba produljiti sezonu, odnosno odmaknuti se samo od koncepta mora i sunca. Koje konkretne mjere predlažete?


– Turistička ponuda bazirana na 3S konceptu (sea/sun/sand – more/sunce/pijesak) razvijala se najviše tijekom ljeta na obalnom području. Kao rezultat toga, bolje poslovne mogućnosti i snažniji ekonomski razvoj ostali su limitirani na uski obalni pojas. Smatram da će 3S koncept kao glavni motiv turističkih dolazaka u RH (prema nekim istraživanjima čini čak preko 80 posto svih turističkih posjeta), ostati glavno obilježje i idućih godina, čak neovisno o klimatskim promjenama kojih smo svjedoci.


Kad su u pitanju konkretne mjere koje utječu na produljenje turističke sezone, osobno vjerujem da nam je potrebno više atrakcija prirodnog, kulturnog i sportskog karaktera i drugih sadržaja – prepoznatljive manifestacije, sportska igrališta, zabavni parkovi, i drugi poticaji koji zadovoljavaju današnje preferencije turista.


Jedan iznimno uspješan menadžer u turizmu rekao mi je kako se hotel može podignuti na najvišu moguću razinu, no gost ne želi ostati samo u okućnici hotela, kakav god da mu luksuz ona pružala, već želi izaći, prošetati destinacijom, u njoj se zabaviti, zato je jako važno da u destinaciji ima što raditi, odnosno ne smije mu biti dosadno, a upravo je to često problem. Slažete li se s time?


– Da i ja vama citiram jednog uspješnog menadžera koji je rekao da je najlakše izgraditi hotel, potreban je samo beton i staklo, a sve drugo spada u atraktivnu ponudu cijelog okruženja. Odnosno, potrebno je stvoriti puno aktivnosti, događaja, sadržaja izvan sobe u kojoj se »samo spava«.



Sve više bukinga ide preko platformi koje se ubrajaju u tzv. ekonomiju dijeljenja. Kako Hrvatska stoji po tom pitanju? – Platforma Airbnb u Hrvatskoj u zadnje dvije godine ostvarila je više od 100 posto rasta. Airbnb je sve popularniji među iznajmljivačima koji ga najčešće koriste kao još jedan kanal distribucije, međutim postoji problem koji država još treba riješiti, a to je bolja naplata boravišne pristojbe za one koji se na Airbnb-u još uvijek mogu oglašavati bez da rade u skladu s hrvatskim propisima.

Na ovoj platformi u Hrvatskoj ima nešto više od sto tisuća smještajnih objekata, a promet im je u Hrvatskoj od lani porastao za oko 60 posto. Upravo zbog velikog rasta tijekom posljednjih godina i uglavnom nezakonitog poslovanja, kratkoročno iznajmljivanje kuća za turiste putem Airbnb platforme postali su »neformalni« ugostiteljski poslovi koji ne osiguravaju sezonsko niti stalno zapošljavanje, a nelojalna su konkurencija hotelskom smještaju kao kreatoru radnih mjesta u turizmu.



Osjetan napredak


Problem su i kapaciteti, još uvijek smo deficitarni s velikim svjetskim brendovima, postoji i stanovita razmrvljenost ponude, usitnjenost, pretjerana apartmanizacija… 


– Ovo vaše pitanje ima točke za koje bi trebalo napraviti razgovor sa specijalistima iz sektora turizma. Ali ukratko: slažem se da su problem i kapaciteti, ali posljednjih godina vidljiv je osjetan napredak u ulaganjima u nove kapacitete. Samo ove godine u turističke investicije ulaže se 7 milijardi kuna, odnosno čak 15 posto više nego protekle godine.


Svjetski brendovi polako pristižu, ali treba imati na umu da je potrebno stvarati preduvjete za njihov interes i dolazak. Uzmite za primjer da Zagreb nema izravnu zračnu liniju s New Yorkom ili Kinom, što može poslužiti kao ilustracija u kojem pravcu treba razmišljati. Što se tiče razmrvljenosti ponude ili njene usitnjenosti, nisam baš suglasna jer, koliko vidim, posljednjih godina, Kvarner npr. ulaže velike napore u cjelovitu integriranu ponudu na ciljnim tržištima.


Ako je riječ o pretjeranoj apartmanizaciji, činjenica je da je struktura smještajnih kapaciteta nepovoljna, što ne mora nužno značiti da ta krivnja tereti privatne iznajmljivače, odnosno apartmane, već da imamo premalo smještajnih kapaciteta u hotelima, podrazumijeva se – visoke kvalitete. Nužno je imati na umu da privatni smještaj u bitnoj mjeri doprinosi zadovoljenju potražnje u vršnim periodima/mjesecima i, što je još važnije, po mom mišljenju, u mnogome doprinose standardu domicilnog stanovništva.


Istodobno, i u slučaju privatnog smještaja, treba maksimalno brinuti o kvaliteti i uzeti za pozitivan primjer program »Kvarner Family«. U tom kontekstu ističem i program MINT-a za financiranje izgradnje bazena, ali i Akcijski plan upravljanja morskim plažama u RH u izradi kojeg sam i osobno sudjelovala.



S obzirom da se spominje ukidanje Ministarstva turizma, odnosno njegovo pripajanje najvjerojatnije Ministarstvu gospodarstva, kao što je to u većini europskih zemalja, kakvo je o tome vaše mišljenje?– Spadam u one koji vjeruju da će turizam u dugom vremenskom periodu biti ključan sektor rasta BDP-a, zaposlenosti, standarda stanovništva i sveukupnog razvoja i napretka Republike Hrvatske. To podrazumijeva da Ministarstvo turizma mora biti samostalno i nadam se, jednako uspješno kao i u prethodnom razdoblju.


Problem je i nizak standard domaćeg stanovništva, a potplaćena radna snaga bježi van…


– Kad govorimo o standardu domicilnog stanovništva, ovisi kako na to gledamo: u usporedbi s drugim krajevima Republike Hrvatske, standard stanovništva u turističkim dijelovima zemlje, u priobalju u odnosu na kontinent, jest puno viši. Ukupno gledajući, standard domicilnog stanovništva ključan je i za budućnost hrvatskog turizma. Tek kada u strukturi ukupnog broja turista, domaći turisti budu zastupljeni sa 50 ili više posto, bit ćemo zadovoljni i sa standardom stanovništva, ali i s razinom razvijenosti turizma.


Naravno, radna snaga odlazi na bolje plaćena radna mjesta u zemlji i inozemstvu. Iskreno vjerujem da su za potplaćenost radne snage u turizmu pomalo krive i uprave (ima i dobrih primjera) koje forsiraju maksimizaciju dobiti u korist vlasnika i na uštrb kvalitete ljudi koji rade u turističkom sektoru. Treba dodati, a to je opće poznato, da fiskalna i monetarna politika, uključivo tzv. parafiskalne namete, ograničavaju jednim dijelom poslovanja u turizmu, a time i investicije (ulaganja) a posljedično i ostanak radne snage u Hrvatskoj. Međutim, isto vrijedi za hrvatsko gospodarstvo u cjelini.