Serijal

BIRAMO RIJEČKI NAJ KVART (4): Pećine – drugi naziv za opuštanje i rekreaciju

Karolina Krikšić

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Sve se vile na Pećinama mogu pohvaliti i vegetativno bujnom okućnicom, no to nikako nisu jedine zelene površine u ovom dijelu grada. Čak tri parka smještena su u ovom relativno malom riječkom kvartu – Park Augusta Cesarca, Park Nike Katunara i Vidov park



Dvije sjenovite jednosmjerne ulice što se protežu gotovo cijelom dužinom ovoga kvarta i niz plaža prva su asocijacija na Pećine – uz Kantridu, jedini dio Rijeke u kojem je osvježenje moguće pronaći na gradskim plažama. No, Pećine nude puno više od kupanja i sunčanja jer riječ je o još jednom riječkom kvartu sa zanimljivom poviješću, dostupnoj na svakom koraku.


Naime, iz arhitekture ovog dijela grada i laici mogu zaključiti da su ovdje živjeli imućniji građani. Oni su, pak, u prvoj polovini 19. stoljeća započeli s izgradnjom svojih ljetnikovaca okruženih bujnim cvjetnjacima i egzotičnim biljem koji su s vremenom postali njihovo stalno prebivalište. Te se vile nalaze odmah uz obalu, odnosno uz južnu prometnicu na kojoj se promet odvija u smjeru od zapada prema istoku – Šetalište XIII. divizije – dok su višestambene zgrade niknule nakon Drugog svjetskog rata i to uz »gornju« prometnicu – Ulicu Janka Polića Kamova.


A slavni je književnik jedna u nizu osoba na koju su stanovnici Pećina ponosni. Naime, iako je poživio svega 24 godine, od čega se četiri godine bavio književnim stvaralaštvom, Kamov je ostavio značajan trag u hrvatskoj književnosti napisavši nekoliko dramskim tekstova, dvije zbirke pjesama, jedan roman, knjigu lakrdija te priče, feljtone i članke, a njegovu »Isušenu kaljužu« mnogi smatraju prvim europskim egzistencijalističkim romanom.


Foto Vedran Karuza


Foto Vedran Karuza





Polići i Ružići 


Kao sin bogataša, Janko Polić Kamov bio je u prilici putovati diljem Europe i na taj način ostati ukorak sa svim aktualnim zbivanjima, no ekonomski slom njegovog oca 1902. godine značio je potpuno oprečan način života koji je u Barceloni i okončao kao beskućnik. U njegovoj rodnoj kući, na mjestu nekadašnje Vile Gemma (nazvanoj po Gemmi Polić, njegovoj majci) danas se nalazi Škola za primijenjenu umjetnost u Rijeci, čime je nastavljeno umjetničko stvaralaštvo na toj adresi.


Foto Vedran Karuza


Foto Vedran Karuza



Osim Kamovljeve rodne kuće (u kojoj su rođena i njegova braća – pjesnik Nikola Polić te skladatelj Milutin Polić), u priči o ovom dijelu grada svakako treba spomenuti i Vilu Ružić u kojoj se danas nalazi Spomenička knjižnica i zbirka Mažuranić-Brlić-Ružić i koja je prije 18 godina otvorena za javnost.


Foto Vedran Karuza


Foto Vedran Karuza



Zahvaljujući tome, moguće je zaviriti u bogatu ostavštinu obitelji Ružić koja je ostvarila čvrste veze s najznačajnijim hrvatskim dinastijama tog vremena – Mažuranića i Demetera. Naime, knjižnica i zbirka, između ostaloga, čuvaju 8.000 knjiga, niz fotografija, dokumenata, stilskog namještaja, umjetničkih slika i bista te osobnih predmeta za svakodnevnu uporabu spomenutih obitelji i njihove rodbine pa je tamo moguće razgledati bistu Ivana Mažuranića što ju je izradio kipar Ivan Rendić, zatim prstenje Smail-age Čengića koje je Ivanu Mažuraniću poklonio crnogorski vojvoda Đorđe Cerović, sin junaka Novice Cerovića koji je ubio Smail-agu, ili pak periodična izdanja novina Danica ilirska, odnosno Danica horvatzka.



prometna i komunalna infrastruktura 4


dostupnost zdravstvene zaštite (obiteljskih liječnika/domova zdravlja) 5


dostupnost zelenih površina/parkova/igrališta za djecu/prostora za rekreaciju 5


dostupnost škola/vrtića/jaslica 5


dostupnost trgovina/banaka/poštanskih ureda 4


raspoloživost parkirnih mjesta 3


kulturna, zabavna, sportska i rekreacijska ponuda 5



Već smo spomenuli, sve se vile na Pećinama mogu pohvaliti i vegetativno bujnom okućnicom, no to nikako nisu jedine zelene površine u ovom dijelu grada. Čak tri parka smještena su u ovom relativno malom riječkom kvartu – Park Augusta Cesarca, Park Nike Katunara i Vidov park.


Tri parka 


Park što se nalazi u blizini OŠ Pećine, no na suprotnoj strani ulice, nazvan je po zagrebačkom književniku Augustu Cesarcu, nastao 30-ih godina prošloga stoljeća i do 1946. godine nosio je naziv Perivoj don Ive Prodanića, no zbog drvoreda palmi, među građanima je bio poznat kao park Kairo. Palme su nakon Drugog svjetskog rata zamijenjene drvećem koje više odgovara našoj klimi i koje ujedno omogućava i više hlada – crnikom.


Uz samu osnovnu školu nalazi se Vidov park i prostire se na 2.900 četvornih metara, a nastao je uz nekadašnju vilu viteza Vjekoslava Kozulića. Odlikuju ga serpentinaste terase, nekada je imao i ribnjak, a projektirao ga je, baš kao i Park Augusta Cesarca, inženjer Zlatko Prikril. Do 1946. nosio je naziv Perivoj grofice Zrinske, no onda je ime dobio po profesoru u Sušačkoj gimnaziji i istaknutom antifašistu Vladimiru Švalbi Vidu.


Dvadesetak godina nakon ovih dvaju, niknuo je na Plumbumu još jedan park, kao i Vidov, nazvan po zaslužnom antifašistu – Park Nike Katunara. U tom je parku 1980. godine postavljena kamena lanterna, dar prijateljskog japanskog grada Kawasakija, zbog čega ga stanovnici ovog kvarta često nazivaju i Japanskim parkom.


Foto Vedran Karuza


Foto Vedran Karuza



Nimalo ne čudi da su ovi, ali i drugi lokaliteti na Pećinima dobro znani većini Riječana koji imaju uistinu puno razloga za dolazak u ovaj kvart što se nalazi na krajnjem jugoistočnom dijelu grada. Tu se, naime, nalazi petnaestak plaža. Najbliža centru grada, mnogima i najljepša, je Sablićevo, a tu su i Glavanovo, Srebrena, Hinovo, Dworskovo, Ciottievo, Ružićevo, Gattievo, Podhorskovo, Richtmannovo, Mullerovo i Grčevo. Poznata su i kupališta uz Vilu Olga te nekadašnji hotel Park, ali i plaža za pse Brajdica.


Foto Ivica Tomić


Foto Ivica Tomić



Foto Vedran Karuza


Foto Vedran Karuza



Foto Vedran Karuza


Foto Vedran Karuza



Industrija i turizam 


Osim toga, na Pećinama se nalazi i prvi riječki veliki trgovački centar (Tower Centar Rijeka), supermarket (Lidl), Stanica za tehnički pregled vozila… Dakle, mnogi na Pećine svakodnevno dolaze na svoja radna mjesta kojih, osim u uslužnim djelatnostima, ima i u onima kojih u Rijeci, ali i cijeloj Hrvatskoj kronično nedostaje – proizvodnim. Svoje sjedište u ovom kvartu našle su tvornica dizalica i brodske opreme (Vulkan-Nova) te tvrtka što se bavi proizvodnjom radne odjeće (Trgo leptir).


Mnogi roditelji na Pećine dolaze zbog najvećeg riječkog zabavnog parka za djecu (Zvrk), a osim o povijesti, zabavi, prirodi i kupovini, Pećine imaju što reći i o sportu, prije svega rukometu i tenisu. Naime, Rukometni klub Pećine osnovan je još prije 54 godine i iznjedrio je brojne uspješne pojedince, između ostalih i Matea Hrvatina, osvajača srebrne medalje na Svjetskom rukometnom prvenstvu održanom 2009. godine u Hrvatskoj. Uz rukomet, i tenis je asocijacija za Pećine. Tamošnji Teniski klub Pećine može se pohvaliti s 42 godine kontinuiranog rada, a svakako treba spomenuti da se na Pećinama nalaze i dva društva posvećena sportovima na moru – Pomorsko športsko društvo Pećine (osnovano 1968.) i godinu dana mlađe Športsko ribolovno društvo »Viktor Lenac«.


Foto Vedran Karuza


Foto Vedran Karuza



S obzirom na poziciju, atraktivnu lokaciju i blizinu centra grada, Pećine su zauzele i značajnu ulogu na riječkoj turističkoj karti. Tu se, osim Hotela Jadran, čiji se temelji nalaze u samom moru, nalaze i čak tri hostela – Omladinski hostel Rijeka i Fun hostel (oba na početku Šetališta XIII. divizije) te Dharma hostel na drugom kraju Pećina, smješten u prostoru bivšeg kompleksa tvornice Vulkan, koji promovira holistički pristup turizmu.


Sve u svemu, Pećine su kvart u kojem je sve nadohvat ruke, a ponajprije mjesta za opuštanje i rekreaciju.


Kvart u kojem caruju – stube 


Foto Vedran Karuza


Foto Vedran Karuza



Pećine je naziv za jugoistočni, obalni dio Rijeke od Brajdice do Plumbuma. Budući da je riječ o strmom području bogatom obalnim pećinama, naziv je sasvim logičan, baš kao i činjenica da je ovaj dio grada bogat – stepenicama.


One su neizbježne uputimo li se na bilo koju od 15-ak tamošnjih plaža, ali i olakšavaju »komunikaciju« između dviju dugačkih jednosmjernih prometnica.


Neke od poznatijih i češće korištenih su Stube Malika Tintilinića što spajaju Ulicu Janka Polić Kamova i Šetalište Trinaeste divizije (prolaze između Doma Crvenog križa Rijeka i Osnovne škole Pećine), a dobile su naziv po najpoznatijem od malih patuljaka zvanih Domaći iz bajke »Šuma Striborova« Ivane Brlić-Mažuranić.


Foto Vedran Karuza


Foto Vedran Karuza




Šetnja Sušakom obično uključuje i prolazak Stubama trinaestorice strijeljanih koje također povezuju dvije spomenute ulice, a na kojima su Nijemci 10. ožujka 1945. u znak odmazde za dvojicu ubijenih policijskih agenata strijeljali trinaest rodoljuba.


Plumbum – industrijska zona 


Najistočnija točka Pećina, ali i cijele Rijeke je Plumbum. Ujedno je to i najviša točka Pećina na kojoj završava lagani uspon od centra Rijeke te od Plumbuma slijedi nizbrdica prema Martinšćici. Dakako, i ime ove lokacije ima smisla i upućuje na bogatu povijest ovoga kraja. Naime, »plumbum« na latinskom znači »olovo«, a lokalitet je ovo ime dobio jer se na njemu nekada nalazila ljevaonica ovog metala. Upravo je na temeljima ove ljevaonice koja je radila do 1910. godine kasnije niknuo »Vulkan«.


A svjedok bogate industrijske baštine ovoga kvarta (ali i okolnih) je i ulica koja se naziva Radničkom, a osim Pećinama, prolazi i Krimejom te Podvežicom. Radničkom je ulicom, naime, prije Prvog svjetskog rata u talionicu olova dolazilo oko 500 radnika. Za iznos prodanog zemljišta Podvežica je sagradila školu, a talionica je bila vlasništvo njemačkog dioničkog društva sa sjedištem u Frankfurtu na Majni. Početkom 70-ih godina 20. st. asfaltiranjem je postala važna riječka prometnica, a u drugoj polovini 80-ih bila je dijelom Jadranske magistrale.