Apel urodio plodom

BALKON JE SAMO KAP U MORU Riječko kazalište vapi za temeljitom obnovom, treba uložiti najmanje 25 milijuna kuna!

Kim Cuculić

Riječki HNK vapi za hitnom i temeljitom obnovom / Foto Ivica TOMIĆ

Riječki HNK vapi za hitnom i temeljitom obnovom / Foto Ivica TOMIĆ

Budući da financijsko stanje riječkog HNK i Grada Rijeke više nije dopuštalo velike investicije, kazalište je uz pomoć građana i firmi pokrenulo obnovu



RIJEKA – Prije nekoliko dana pisali smo o tome da je glavni ulaz HNK-a Ivana pl. Zajca privremeno zatvoren jer su se urušili dijelovi balkona. Kako su objasnili u Odjelu riječke gradske uprave za upravljanje imovinom, nakon što su dijelovi balkona otpali uklonjene su dotrajale obloge žbuke, a time i moguća opasnost za prolaznike. Oko stupova na glavnom ulazu postavljena je sigurnosna traka, a posjetitelji će morati koristiti bočni ulaz u zgradu sve dok balkon ne bude saniran. Prema riječima nadležnih iz Odjela za upravljanje imovinom, do navedenog oštećenja došlo je uslijed prodora oborinske vode kroz porozne ploče terase, koja se djelomično akumulirala u međuprostoru stropa i uz utjecaj vremena oštetila slojeve žbuke.


Vršitelj dužnosti upravitelja tehnike Alan Vukelić / Foto Ivica TOMIĆ


Vršitelj dužnosti upravitelja tehnike Alan Vukelić / Foto Ivica TOMIĆ





U tijeku je izrada projekta koji uključuje izradu zaštitno-radne skele i tehnologiju radova sanacije prije kojih je potrebno zaštititi konstrukcijske čelične elemente, te zamjenu kamenih ploča terase do vraćanja kasetnog rastera u prvobitno stanje, a čime će se navedeno oštećenje trajno sanirati.


Vezano uz tehničko stanje HNK-a Ivana pl. Zajca, obratili smo se vršitelju dužnosti upravitelja tehnike Alanu Vukeliću, koji nam je pojasnio da se dijelovi balkona kazališta nisu urušili sami.


Već se polako počelo popravljati / Foto Ivica TOMIĆ


Već se polako počelo popravljati / Foto Ivica TOMIĆ



– Već sam ranije iznad glavnog ulaza primijetio pukotinu, pa sam na to upozorio Odjel za upravljanje imovinom. Zamolio sam da stručna osoba dođe to pogledati. Statičar je utvrdio stanje i zatraženo je da se ulazni dio u kazalište preventivno zagradi zbog opasnosti za posjetitelje. Dijelovi balkona nisu sami otpali, nego su otučeni u sklopu radova. Sva sreća da smo na vrijeme prijavili problem – kaže Vukelić.


Alan Vukelić proveo nas je kroz HNK Ivana pl. Zajca, pokazavši nam koji su radovi do sada napravljeni i što još predstoji u etapnoj obnovi riječkog kazališta.



1882. – odluka o izgradnji kazališta


3. listopada 1885. – otvoreno Općinsko kazalište izgrađeno prema projektu Hermana Gottlieba Helmera i Ferdinanda Fellnera


1912. – obnova električne mreže i kotlovnice


1933.-1943. – generalni popravci gledališta i pozornice (u etapama)


1939.-1940. – popravak krovišta


1969. – odluka o zatvaranju zgrade za publiku i priredbe


1970. – kazalište zatvoreno (1. siječnja) i odluka o obnovi (26. ožujka)


1972. – izgrađen glavni projekt obnove


1975. – prekidaju se radovi na obnovi


1977. – odluka o nastavku radova


27. studenoga 1981. – otvoreno obnovljeno kazalište


2000. – rekonstrukcija kotlovnice za grijanje


2003. – donacija vizualne opreme japanske vlade


2006. – zamjena upravljačkih sustava za kazališnu rasvjetu


2008. – zamjena dasaka i ulaznih vrata na pozornicu


2010. – u sklopu plinske kotlovnice dodaje se rashladna stanica


2012. – zamjena dotrajalog dizala u službenom dijelu zgrade


od 2015


– nabava novog HD projektora


– nabava inteligentne rasvjete za pozornicu


– izrada akustične školjke za koncerte na pozornici


– nabava LED i klasične kazališne rasvjete


– tapiciranje stolica u parteru


– zamjena tepiha starog 35 godina


– rekonstrukcija rasvjetnih motoriziranih povlaka


– popločavanje pozornice šperpločom s filcom


– fiksna rasvjeta za osvjetljavanje slika braće Klimt


– sanacija štete i instaliranje uređaja protiv kapilarne vlage


– zamjena šest ulaznih vanjskih drvenih vrata sa svim ukrasima



Vukelić je ove godine izradio i elaborat u kojem ukazuje na potrebne investicije, opisujući na početku povijest »Zajca« kroz tehniku. Nakon otvorenja riječke kazališne kuće 3. listopada 1885. godine, prvi generalni popravci gledališta i pozornice izvodili su se u etapama od 1933. do 1943. godine. Od 1939. do 1940. popravljalo se krovište, a 1969. elaborat IPZ-a iz Zagreba donio je 16 zaključaka o nedostacima zgrade pa je tadašnji Sekretarijat javne sigurnosti donio odluku o zatvaranju zgrade za publiku i priredbe. U siječnju 1970. ondašnje Narodno kazalište »Ivan Zajc« se zatvara i odlučeno je da se pristupi obnovi kazališta.


Godine 1972. izrađen je glavni projekt obnove, 1975. prekidaju se radovi na obnovi, a 1977. donosi se odluka o nastavku radova te odlučuje da kazalište treba vlastitu energanu. Nakon obnove, koja je trajala gotovo dvanaest godina, 27. studenoga 1981. uslijedilo je svečano otvorenje. Utrošeno je oko 5 milijardi dinara, a prva predstava na pozornici odigrana je u jesen 1982. godine. I onda velika stanka, do 2000. kad je rekonstruirana kotlovnica za grijanje, a 2003. riječki HNK dobio je donaciju audio-vizualne opreme japanske vlade.


Obnova tehnike


Godine 2006. zamijenjeni su upravljački sustavi za kazališnu rasvjetu (instalirano je 300 jedinica, a oko 140 nije stavljeno u funkciju do danas). Zatim je 2008. došlo do zamjene dasaka i ulaznih vrata na pozornicu u vrijednosti od oko 460.000 kuna. Dosta toga ostvareno je od 2015. godine do danas, u okviru vlastitih prihoda kazališta, investicija Grada Rijeke i Ministarstva kulture, te zahvaljujući donacijama prijatelja riječkog kazališta.


– Nabavili smo novi HD projektor, polovni kamion koji odgovara normama za gostovanja u inozemstvu, »inteligentnu« rasvjetu za pozornicu, LED i klasičnu kazališnu rasvjetu te informatizirali urede. Izrađena je akustična »školjka« za koncerte u vrijednosti 120.000 kuna, dok je dizajn donacija arhitekta Idisa Turata. Za tapeciranje stolica u parteru (samo materijal, radove su obavili zaposlenici kazališta) i vraćanje originalne crvene boje utrošeno je oko 250.000 kuna, a zamjena tepiha starog 35 godina, u crvenu boju, koštala je 80.000 kuna. Osam godina nakon postavljanja, tada nova pozornica se počela sve više raspadati i nije više bila sigurna za korištenje, pa smo u popločavanje pozornice utrošili oko 70.000 kuna.


Za instalaciju fiksne rasvjete za osvjetljavanje slika braće Klimt na plafonu potporu nam je dala Primorsko-goranska županija. Promjena tepiha u ložama i hodniku na mezzaninu stajala je oko 112.000 kuna, a u sanaciju štete i instaliranje uređaja protiv kapilarne vlage uloženo je otprilike 1,8 milijuna kuna. Zamjena šest ulaznih vanjskih drvenih vrata, sa svim ukrasima, košta oko 1,2 milijuna kuna, a za kazališne radionice izdvojeno je 290.000 kuna – osvrnuo se Alan Vukelić.


Buduće investicije


U elaboratu on navodi i potrebne buduće investicije: čišćenje klimatizacijskih kanala, promjenu dotrajale pumpe otpadnih voda, zamjenu dotrajalog odsisnog ventilatora u gledalištu, rekonstrukciju sustava grijanja i hlađenja, uređenje kazališnih radionica u bivšem Torpedu… Nakon tapeciranja stolica u parteru, te zamjene tepiha u parteru, ove godine nastavlja se s obnovom loža i tepiha po katovima. Potrebno je obnoviti i lože za publiku.



Stari smeđi zastor u HNK-u pl. Zajca zamijenjen je zastorom crvene boje. Alan Vukelić objasnio nam je da to nije novi zastor, već se radi o zastoru iz 1959. godine koji je bio spremljen u jednoj kutiji. Budući da je kraći i uži od dimenzija pozornice riječkog HNK-a, trebalo ga je samo prekrojiti. Tako se sada umjesto smeđeg na pozornici »Zajca« otvara i zatvara crveni svečani zastor s pozlaćenim aplikacijama i resicama.



– Vezano uz lože, u procesu smo dobivanja posebnih uvjeta od konzervatora. U ložama je potrebno tapecirati stolice, podeste, promijeniti tapete na zidovima, obojiti vrata i dio zida, tapecirati naslon za ruke… Treba obnoviti 63 lože, a do kraja ove godine 15 do 20 loža bit će obnovljeno donacijama. Potrebna je i obnova stolica na galeriji te bojenje zidova na galeriji sukladno crvenoj boji stolica i zastora u gledalištu, a trebalo bi zamijeniti i stare tepihe u hodnicima. Nužna je i obnova zahoda za publiku, koji nisu obnavljani od 1981. godine. Grad Rijeka naručio je 2014. projekt izmjene vanjske stolarije. Fasadu kazališta potrebno je čistiti i redovito održavati – kaže Vukelić.


Prijatelji kazališta


Njegovim elaboratom predložena je i zamjena ili nabava novih instrumenata za orkestar, jer su neki od postojećih u lošem stanju. Predlaže se i nabava rasvjetne, video i audio opreme i oprema za produkcijski centar. Troškovnik za investicijsko održavanje, rekonstrukciju, sanaciju, opremu i ostalo iznosio bi oko 25 milijuna kuna.



Točno na današnji dan prije 36 godina svečano je otvorena zgrada kazališta nakon obnove koja je trajala 12 godina. Posljednja izvedba prije zatvaranja u staroj, oronuloj zgradi bila je na Staru godinu 1969. kada je prikazana Tijardovićeva opereta »Mala Floramye«. Kazalište je zatvoreno 1. siječnja 1970., a 26. ožujka Skupština općine Rijeka odlučuje krenuti u obnovu. Očekivalo se da će obnova potrajati četiri do pet godina, ali se ona neplanirano odužila do 1981. Glavni i odgovorni projektanti rekonstrukcije bili su Ninoslav Kučan i Vjekoslav Antolović sa suradnicom Višnjom Mazzola iz »Rijekaprojekta«. Osnovan je bio i Odbor za obnovu kazališta, a dio novca, 12 milijuna dinara, osiguran je samodoprinosom.


Kako je zapisano 1970., uoči početka obnove, »to je samo dio potrebnih sredstava za sve radove. Rijeka želi nastaviti kazališnu tradiciju dugu već sedamnaest desetljeća pa će stoga morati osigurati dodatne izvore da bi se vrata kazališne zgrade ponovo otvorila korisnicima«. No, svi su bili složni – »obnovom zgrade Narodnog kazališta »Ivan Zajc« spasit će se osobito vrijedan objekt, značajni spomenik kulture i jedna od najstarijih i najljepših kazališnih kuća u zemlji«. Iako je zgrada kazališta svečano otvorena 27. studenoga 1981. što je u Novom listu popraćeno i posebnim prilogom na četiri stranice, prva predstava na obnovljenoj pozornici odigrana je tek u jesen 1982. (NL)



U zaključku elaborata zaključuje se da se u tehniku kazališta od izgradnje do 2015. ulagalo samo kad je to bilo zaista nužno i bez ozbiljnijeg planiranja.


Od 2015. godine, za vrijeme nove uprave, napravljen je cjelokupni pregled kazališta i svih ostalih prostora kojima kazalište upravlja. Nakon toga napravljen je popis svih nedostataka i svih budućih potreba. Zaključeno je da je potrebno ulaganje u zgradu i opremu, kako bi ovaj spomenik kulture izdržao i za buduće uprave.


Budući da financijsko stanje riječkog HNK-a i Grada Rijeke više nije dopuštalo velike investicije, kazalište je uz pomoć građana i firmi pokrenulo projekt obnove kazališta. Do sad su obnovljene stolice i tepih u parteru, te se počelo s obnovom stolica i tepiha u mezzaninu. Izbor Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture predstavlja dodatni poticaj, pa je plan da do 2020. godine u potpunosti bude obnovljen dio kazališta za publiku. Do tada bi trebala biti obnovljena i zastarjela scenska oprema.