Snimio Roni BRMALJ
Nakon gotovo godine dana vidi se da stvari pod njegovim vodstvom jednostavno ne funkcioniraju, bez obzira na to što on djeluje kao zaista dobar dečko. Što se mene tiče, istina je da se ta opcija provukla kroz nekoliko neformalnih razgovora s kolegama iz Vijeća, a ako to preraste u nešto ozbiljnije, naravno da bih bio spreman preuzeti tu odgovornost, kaže HNS-ov vijećnik
HNS pritom poziva na stabilnost i poručuje da treba naći rješenje koje će dovesti do smirivanja strasti na političkoj sceni Rijeke. Što to točno znači i na koji način se odnosi u Gradskom vijeću mogu stabilizirati, razgovarali smo s članom nacionalnog Predsjedništva HNS-a i regionalnim predsjednikom za Rijeku, Istru i Liku te gradskim vijećnikom Andrejom Poropatom.
Kako ocjenjujete odnose u Gradskom vijeću Grada Rijeke – praktički nitko nema većinu, a još od donošenja proračuna dojam je da Akcija mladih sa svojim predsjednikom Gradskog vijeća ne uspijeva kontrolirati situaciju. Evo, sjednica će ponovo biti sazvana tek krajem svibnja, dakle dva mjeseca od zadnje.
– Jedno su odnosi među političarima u Gradskome vijeću, a druga su razina politički odnosi. Mislim da su upravo rezultati ono po čemu moramo vrednovati sve političke odluke općenito, pa tako i u Rijeci. Specifična situacija u kojoj se nalaze gradski vijećnici pozicije i opozicije gdje praktički nema većine, nažalost, dosad se nije pokazala kao situacija kojoj je riječka politička scena dorasla, neka se nitko ne uvrijedi jer pritom ne izuzimam ni svoju stranku. Umjesto konstruktivnih rasprava i argumentacijskog okvira – mi teško ostvarujemo pomake ponekad i na najbanalnijm točkama sjednice, što znatno usporava rad Vijeća i donošenje odluka, a samim time i razvoj grada. Vjerujem da bi se svi složili da je na svim članovima Vijeća sada puno veća odgovornost nego prijašnjih godina.
Spuštanje lopte
Što se Akcije mladih tiče, sama po sebi ova situacija u Gradskom vijeću Grada Rijeke nije pojedinačna, već kolektivna odgovornost. A ako me pitate kako Tihomir Čordašev radi na poziciji predsjedavajućeg, sami ste dali odgovor na to pitanje spominjući, primjerice, tu dvomjesečnu pauzu između sjednica. Zamjeram mu iznad svega nedostatak komunikacije s vijećnicima. Ne može se komunikacija predsjednika i vijećnika svoditi na slučajne susrete po Korzu.
Smatrate li onda da je rješenje promjena predsjednika Gradskog vijeća? Imate li ambicija za to mjesto?
– Funkcioniranje Vijeća itekako ovisi i o njegovom predsjedniku. Čordašev je djelovao kao netko tko to može odrađivati na nivou, i mi iz HNS-a smo, uostalom, glasali za njega. No, nakon gotovo godine dana vidi se da stvari pod njegovim vodstvom jednostavno ne funkcioniraju, bez obzira na to što on djeluje kao zaista dobar dečko. Što se mene tiče, istina je da se ta opcija provukla kroz nekoliko neformalnih razgovora s kolegama iz Vijeća, a ako to preraste u nešto ozbiljnije, naravno da bih bio spreman preuzeti tu odgovornost. Smatram da naša odgovornost započinje upravo tu – u spuštanju lopte na zemlju, smirivanju tenzija.
Kako to mislite?
– Ja mogu govoriti samo iz perspektive HNS-a. Mi kao stranka strogog centra imamo prostora za realno sagledavanje svih političkih odluka, uostalom – u Rijeci smo bili i dio vlasti, i dio opozicije, isto kao i na državnoj razini iz jednostavnog razloga jer uvijek postoji upravo taj politički prostor koji pruža centar. Površni kritičari takvu poziciju često ne razumiju pa će je pospremiti u ladicu nekakvog političkog klackanja sa strane na stranu, no naše društvo, pa ni mi kao pojedinci nismo ili crni ili bijeli. Upravo to HNS nudi i svojim biračima, i svojim političkim kolegama – političku širinu u kojoj je onda lakše donositi i procjenjivati odluke.
Pa pogledajte HNS-ovo djelovanje na državnoj razini – naša je stranka itekako na toj poziciji pridonijela jednoj velikoj stvari, a to je kurikularna reforma. Da je SDP bio u tom času na vlasti umjesto HDZ-a, HNS-ova bi uloga bila ista. To je za moj pojam – stabilno djelovanje.
Ipak, u riječkom Gradskom vijeću HNS više nije dio »srednjeg bloka«. Na izborima prošle godine bili ste oporba gradonačelniku i imali svog kandidata, kako to da niste zajedno sa srednjim blokom sada?
– Ideja srednjeg bloka u Rijeci je bila jedna odlična polazišna točka s koje se moglo mnogo toga napraviti. HNS je zaista dobre volje htio podržati tu priču, no isto tako procijenili smo da je bolje na vrijeme izuzeti se iz nje ako su na vidiku zapetljavanja u razmirice, disperziju i paušalnost. Zapravo nisam siguran postoji li i danas »srednji blok«, ali u svakom slučaju, kolege se trude, mi to poštujemo. To nije upitno, međutim, za nas iz HNS-a važne su dugoročne perspektive, odnosno mogućnosti da svojim biračima »isporučimo« ono što smo im i obećali. Da smo sigurni kako bismo to mogli činiti kroz srednji blok – vjerujte mi, a to znaju i kolege iz bloka, to bismo i radili.
Refresh tipka
HNS već danima poziva na stabilnost, što bi to trebalo značiti? I vaš predsjednik Vrdoljak prije nekoliko dana u Rijeci jasno je rekao da za Rijeku ne bi bilo dobro da postane grad-slučaj i da ima nove izbore, što to točno znači?
– Bili novi izbori dobro ili manje dobro rješenje za Rijeku – mi smo i na njih spremni. No, svakako stoji konstatacija da se Rijeka može u trenutku prometnuti u grad bez glave i bez repa, ako već i nije na pola puta prema tome. Ponekad zazivanje izbora služi kao dobar proteinski napitak pred javnosti kojim političari jedni drugima malo pokazuju mišiće i to je u redu. I to je politika. U ovom konkretnom trenutku izbori bi svakako riješili jedan dio problema – naprosto – kliknula bi se refresh tipka i krenuli bismo ispočetka. Međutim, bi li omjer bio znatno drugačiji i bi li ti izbori donijeli neku konkretnu, očitu korist u odnosu na sadašnje stanje, u to sumnjam. To vam je kao kada reprogramirate obveze po kreditima, jednokratno ste učinili malo reda, no cifra se nije promijenila, dapače – izgledno je da se samo još dodatno povećala za neki postotak.
Istovremeno čak i sam gradonačelnik zaziva izbore ako se situacija ne riješi.
– Za početak predlažem da svi skupa krenemo od onog oko čega se svi slažemo. Iznenadili bi se koliko je takvih tema: otvaranje Rijeke moru, novi autobusni kolodvor, EPK itd. Mislim da je pristojna politika i politika kompromisa put kojim pritom trebamo ići. Osim toga, svi se trebamo prilagoditi situaciji u kojoj jesmo – nitko nema većinu i to je činjenica. Nasreću ili, vjerojatno nekima, nažalost – više nema samovolje i jednosmjernosti bilo koje strane. Drugo, naprosto po trenutnoj prirodi stvari moramo početi shvaćati vrijednost i mogućnosti kompromisa, uvažavanja, slušanja, to su uostalom neki osnovni pojmovi komunikacije. Ako je nečija ideja, primjerice kojeg člana srednjeg bloka održiva i po našoj procjeni realna – znači li to da ju mi nećemo podržati samo zato jer ne participiramo u srednjem bloku? Ne dolazi u obzir. Da na repertoar dođu npr. dvojezične ploče na talijanskom jeziku – HNS s njima ne bi imao problema, zašto i bi, bez obzira s koje strane taj prijedlog došao. Ako smo krajem 2017. podržali proračun koji je upravo predvidio zaduženje za EPK, pitam vas: ma gdje bismo došli da smo se sada usplahirili i sami sebi skočili u usta, pravili se blesavi i kao dio javnog igrokaza glasali protiv tog istog, već izglasanog povećanja?
Znači HNS će podržati zaduživanje za EPK na idućoj sjednici Vijeća?
– Projekt EPK je već otišao predaleko da bi se uopće raspravljalo o takvom pitanju. To je tako. Kada bismo uskratili podršku tom zaduživanju sigurno bi bilo posljedica poput zaostajanja projekta, možda čak i sramoćenja Rijeke na kulturnoj karti Euorpe. Svi smo podržali EPK pa prema tome jasno je da bismo svi trebali podržati i zaduženje koje je potrebno da se projekt realizira kako treba. No, hoće li, to je drugi par rukava. Međutim, u ovome trenutku bilo bi suludo ići tako daleko i zaustaviti EPK zbog zaduženja. Da pojasnim za one koji možda ne znaju. Projekt financiraju Grad, Država i EU. Svatko s jednom trećinom. Zaduženje je potrebno kako bi Grad Rijeka ispunio svoju obavezu i od države i od EU dobio preostale dvije trećine. Da to nije tako, nisam siguran bih li podržao novo zaduženje.
