Velikih 144 puta

Crikvenički rekorder humanosti: ‘Darivanjem krvi postajem bistriji’

Nataša Car

Foto Nataša Car

Foto Nataša Car

Siniša Tomašić, danas 66-godišnjak, poručuje svim potencijalnim darivateljima da nema mjesta strahu te i on nastavlja darivati dok može. Nada se da će doći do brojke od 150 darivanja



CRIKVENICA – Na nedavnoj akciji darivanja krvi u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Crikvenice prikupljeno je čak 111 doza krvi. Akciju su označile mnoge pozitivne značajke, poput većeg broja žena, mladih, kolektivnih odaziva i novog člana Kluba 100+. Crikvenica se može pohvaliti s 25 darivatelja koji su dali krv više od 100 puta, a rekord drži Siniša Tomašić sa 144 darivanja. Kako bi se ponovilo to pozitivno iskustvo, najiskusnijeg crikveničkog darivatelja i ravnateljicu GDCK.a Crikvenice Irenu Gašparović pitali smo sve o ovom plemenitom činu koji darivatelje košta 15 minuta vremena i 450 mililitara krvi, a s tom dozom mogu se spasiti tri života.


Tomašićev broj darivanja već bi bio 145 da ga nisu odbili prvi put jer još nije imao punih 18 godina, nedostajala su mu dva mjeseca. Ovaj rekorder odmalena je bio motiviran za darivanje krvi.


– Moj tata bio je jedan od prvih darivatelja u Crikvenici. Mi smo imali gostionicu gdje su se okupljali darivatelji pa sam uvijek slušao priče o darivanju krvi – rekao je Tomašić.


Prijevoz u Rijeku




Kad je napokon napunio 18 godina, počeo se odazivati na akcije, a danas ide na Transfuziju u KBC Rijeku kako bi darovao krv. Naime, darivatelji stariji od 65 godina više se ne mogu odazivati na akcije na terenu, no zbog sve većeg broja starijih darivatelja GDCK Crikvenica za njih organizira prijevoz u Rijeku. Ovaj 66-godišnjak nije imao većih prekida, posljednjih godina par puta su ga odbili zbog tlaka, no gotovo svaki put uspješno daruje krv.


– Darivanje krvi privilegij je zdravih ljudi – istaknula je ravnateljica GDCK Crikvenice Irena Gašparović i zbog toga je važno da se oni koji mogu odazovu na akcije darivanja. Na pitanje ima li dovoljno mladih darivatelja, Gašparović je rekla da pomalo dolazi do smjene generacije darivatelja, no postoje određene poteškoće s mlađim osobama.


– Ljudi su sve mobilniji i mladi puno putuju, a nakon boravka u inozemstvu treba proći 28 dana prije nego osoba može dati krv – objasnila je. To se odnosi na bilo koju zemlju, čak i ako je osoba otišla na vikend u susjednu Sloveniju. Ako je riječ o nekoj egzotičnoj zemlji, period čekanja može biti i duži. Isto tako, većina ljudi tetovaže i piercinge stavlja dok su mladi, a u tom slučaju period čekanja je šest mjeseci.


Odlazak s posla


Važno je i razumijevanje poslodavaca. Darivatelji bi trebali imati i pravo na slobodan dan, no ponekad ne mogu dobiti ni pola sata ili sat da odu na akciju i vrate se. Gašparović je objasnila da je prije bilo više većih firmi koje su organizirale svoje akcije, odnosno dolazilo se kod njih kako bi zaposlenici mogli dati krv. Toga više nema pa darivatelji moraju odlaziti s posla. Kako bi im se izašlo u susret, GDCK Crikvenica podijelilo je akcije na dva dana kako bi bila manja gužva.


– Nije dobro ako darivatelj kaže šefu da će se vratiti za pola sata, a onda čeka sat i pol kako bi dao krv – rekla je.


Osim navedenih razloga, ljudi se ponekad i boje dati krv. Tomašić smatra da su strah i manjak empatije razlog što nema još više darivatelja. Kako bi razuvjerio sve strašljive potencijalne darivatelje, kratko je opisao osjećaj za vrijeme darivanja.


– Osjećaj je kao da se budim, bistriji sam nakon toga – opisao je. Nikada ga nije bilo strah dati krv, veselo i znatiželjno je ušao u tu priču, a ne osjeća ni razliku između darivanja u mlađim danima i sada.


– Sad sam već navikao – rekao je.


Treba mirovati


Tijekom svog dugog darivateljskog staža naučio je i što smije, a što ne smije raditi nakon akcije.


– Jednom, kad sam imao 25-26 godina, dao sam krv i išao na utakmicu. Pred kraj su me ulovili jaki grčevi, navijači su mislili da sam pijan – prisjetio se rekorder. Tada je naučio da taj dan ipak treba mirovati. Gašparović smatra da je ovo dobar primjer što se dogodi kad se ne poštuju preporuke.


GDCK Crikvenica nastavit će organizirati akcije dobrovoljnog darivanja krvi, izlaziti u susret poslodavcima i starijim darivateljima te poticati mlade organiziranjem akcija za srednjoškolce. Gašparović je rekla da iako postoje razdoblja kad su zalihe krvi niske, u Hrvatskoj se nije dogodilo da su u potpunosti presušile. Kako situacija nikad ne bi postala alarmantna, darivatelji moraju ostati aktivni.


– Jedini izvor krvi kao lijeka je čovjek – naglasila je. Tomašić poručuje svima da nema mjesta strahu te i on nastavlja darivati dok može.


– Nadam se da ću doći do 150 – zaključio je.