"Kotor u dvorištu"

Crikvenički osnovci sagradili suhozid u školskom dvorištu

Biljana Savić

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Učenici su napravili klupu od kamena suhozidnom tehnikom, najstarijom poznatom građevinskom tehnikom koja se koristi od prapovijesti – kaže Olga Arnaut, koordinatorica projekta i profesorica škole



CRIKVENICA – Očekivali smo medijski zabilježiti radionicu u kojoj učenici s minimumom pažnje i angažmana slušaju o povijesti suhozida i tu i tamo s mjesta A na mjesto B premjeste koju grotu kako bi si na praktičan način približili tehniku gradnje gromače, a zatekli smo dvadesetak uživljenih i vrijednih učenika crikveničke Osnovne škole Vladimira Nazora kako prvi put u životu ponosno voze kariolu i slažu grote na suhozid, a na rukama im radničke rukavice koje su vjerojatno prvi put u životu stavili na ruke. Zatekli smo i nešto čega tamo nije bilo prije tri dana – klupicu od suhozida koju je tijekom protekla tri dana u radionicama izgradilo 135 učenika ove škole. Kamen po kamen – klupica, tehnika gradnje – suhozid!


Pomogli su im majstori svog zanata, članovi Udruge Dragodid, koji su uz Muzej Grada Crikvenice i OŠ Vladimira Nazora organizirali ovaj projekt pod nazivom »Kotor u dvorištu«.


– Ovo je prvi put da suhozid radimo u školskom dvorištu jer smo prošle godine sudjelovali u obnavljanju gromača oko sela Kotor iznad Crikvenice. Sad su napravili klupu od kamena suhozidnom tehnikom, najstarijom poznatom građevinskom tehnikom koja se koristi od prapovijesti – kaže profesorica ove crikveničke škole Olga Arnaut, ujedno i koordinatorica ovoga projekta, a kustosica crikveničkog muzeja Tea Rosić naglašava da je to tek jedna od aktivnosti projekta koje muzej organizira ove i iduće godine u sklopu EPK, a zove se »Kotor calling«.




To je inicijativa za očuvanje kulturne baštine brda Kotor, jedinog prostora na crikveničkom području u kojemu je cjelovitio sačuvana tradicijska primorska arhitektura, kaže Rea Rosić, a prof. Olga Arnaut naglašava da kamena klupa u školskom dvorištu nije gotova priča.


– Projekt nastavljamo iduće godine jer ćemo oko klupe posaditi autohtono bilje, odnosno napraviti vrt. Želimo naš školski maslinik obnoviti u duhu tradicionalnog primorskog poljoprivrednog pejzaža koristeći gromače ili suhozide kao specifične elemente primorske kulturne baštine. Prošlogodišnji posjet Kotoru potaknuo nas je na razmišljanje o načinu života u prošlosti. Tako smo doznali da su Kotorani bili vrsni zidari i klesari, o čemu svjedoči svaka kuća i struktura u danas napuštenom selu. Sve to dalo nam je poticaj za osmišljavanje školskog projekta koji bi se na mnoge načine mogao uklopiti u nastavni kurikulum i nadovezati na već započete školske projekte – ocjenjuje prof. Olga Arnaut.