OPATIJA Zbog niza parkirališta na otvorenom koja niču u centru Opatije, do sada na četiri lokacije na Slatini – Nediljko Brko i njegova tvrtka Fides Brko posluju s gubitkom. Poznati opatijski hotelijer i ugostitelj, vlasnik hotela Galeb i Savoy pisao je na različite adrese, Gradu Opatiji, građevinskoj inspekciji, MUP-u i Ministarstvu financija.

Navodi da je uložio milijunske iznose u izgradnju garaže Slatina i ishodovao sve potrebne dozvole za rad, dok spomenuta parkirališta koja se otvaraju na lokacijama porušenog hotela, porušenog skladišta, budućih gradilišta, odnosno bivših zelenih površina po njegovom mišljenju nemaju prometno rješenje niti su ucrtana prostornim planom.

– Parkiralište u samom centru Opatije koje je izgrađeno u neposrednoj blizini benzinske postaje Ina na Slatini nema označena parkirališna mjesta te se bez prometnog rješenja koristi površina na kojoj je pijesak. Već tri godine Fides Brko posluje s gubitkom od cca 20 milijuna kuna zbog parkirališta koja se izgrađuju u centru Opatije, a svake ih je sezone sve više. U više navrata smo se obraćali državnim institucijama i svi skidaju odgovornost sa sebe govoreći da to nije u njihovoj nadležnosti. Pitamo se tko je onda nadležan za otvaranje parkirališta? Opatija je turističko mjesto i nije zaslužila pretvaranje zelenih površina i bivših, porušenih hotela u parkirališta. Čini se da je najlakše porušiti hotel i napraviti parkiralište. Pitanje je samo dana kada će se plaža Slatina i Pančera pretvoriti u parkiralište. Do danas nitko nije poduzeo ništa po pitanju ovakve izgradnje parkirališta u Opatiji te smo odlučili obratiti se medijima jer smo uložili milijunske iznose u izgradnju garaže Slatina, a poslujemo s gubitkom upravo zbog ovakvih nevjerojatnih okolnosti – naveo je Nediljko Brko te još jednom pisao nadležnima i zatražio njihovu pomoć u suzbijanju nelojalne konkurencije.

Autogaraža na Slatini u koju je Brko uložio milijunske iznose vrlo često je prazna / Foto Marin ANIČIĆ

Spasio Grad

Kaže da je u izgradnju garaže i trgovačkog centra na Slatini uložio više od 50 milijuna kuna i time spasio Grad Opatiju jer je zbog vodenih tokova ovo gradilište koje je zapravo bilo mrtvi kapital, godinama stajalo nedovršeno i izvan upotrebe. Tijekom lipnja, srpnja i kolovoza prošle godine u ovoj najvećoj opatijskoj autogaraži s 365 mjesta, nije se moglo pronaći slobodno mjesto, no ove godine u istom razdoblju garaža je popunjena tek 50 posto od ukupnog kapaciteta.

Improvizirano parkiralište na mjestu bivšeg hotela Zagreb / Foto Marin ANIČIĆ

– Pozdravljam svakog investitora koji bi u Opatiji izgradio novu garažu, ali nitko nije tako lud da svjesno ide u smjeru budućih gubitaka. Smatram da se Grad Opatija prema meni nije ponio korektno jer sam pod jednim uvjetima preuzeo dovršetak garaže na Slatini, a pod sasvim drugim uvjetima danas poslujem i doveden sam na sam rub. Zbog svega što mi se dogodilo podnio sam tužbu protiv Grada Opatije za izgubljenu dobit kojom tražim 17 i pol milijuna kuna odštete – rekao je Brko.

Kakav je stav Grada Opatije o ovoj problematici? Je li Grad nadležan za izdavanje dozvola za otvaranje parkirališnih prostora na privatnim parcelama? Ako Grad nije nadležan, zanima nas tko jest i pod kojim se uvjetima mogu otvarati parkirališne površine – pitanja su koja smo postavili nadležnima u Gradu Opatiji.

Odgovorili su nam opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić te pročelnik Upravnog odjela za komunalni sustav i zaštitu okoliša Filip Vlah.

Parkiralište na mjestu bivšeg skladišta TPO-a / Foto Marin ANIČIĆ

Značajan doprinos

– Razumijem situaciju u kojoj se našao gospodin Brko. Njegov je doprinos u razvoju Grada Opatije kroz investiranje u izgradnju garaže na Slatini značajan. Gradnja je bila zahtjevna, pojavio se prilikom gradnje i problem bujičnih voda, riječ je o velikoj investiciji tijekom koje mu je Grad Opatija izašao u susret Ugovorom o pravu građenja. Cijena parkiranja u garaži, s obzirom na vrijednost investicije, ekonomski gledano, ne može biti manja. No, današnji zakonski propisi RH omogućuju vlasnicima zemljišta i poduzetnicima da svakakve površine, pa tako i ledine, pretvore u površine za parkiranje i naplaćuju tu uslugu. To je u svakom slučaju, po mom mišljenju, nelojalna konkurencija. Grad je tu, nažalost, nemoćan jer nema nikakve ovlasti za izdavanje odobrenja za obavljanja parkirališne djelatnosti – izjavio je gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić.

Pravnu osnovu nadležnosti nad parkirališnim površinama pojasnio je pročelnik Vlah.

– Materija obavljanja djelatnosti je podregulirana, odnosno nema svoj konkretni propis. Postoje glasine da će se donijeti propis koji bi trebao detaljno regulirati tu materiju, no hoće li do toga doći i kada, to naravno ovisi o zakonodavcu. Stoga nije moguće odgovoriti tko je nadležan jer ne piše za što bi trebao netko biti nadležan. Nadležna mogu biti mnoga tijela ovisno o kojem aspektu poslovanja pojedinog subjekta se radi (vođenje poslovnih knjiga, registracija, građenje objekta ili dr.) – naveo je pročelnik Filip Vlah.

Parkiralište na gradilištu preko puta hotela Opatija / Foto Marin ANIČIĆ

Odredba zakona

Kako bi, što se tiče hrvatskog zakonodavstva, objasnio tko može obavljati koju gospodarsku djelatnost, još je istaknuo relevantnu odredbu Zakona o trgovačkim društvima – Sloboda obavljanja djelatnosti, članak 32:(1) Predmet poslovanja trgovačkoga društva može biti obavljanje svake dopuštene djelatnosti.(2) Dopuštena je svaka djelatnost koja nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu društva.(3)

Ako je zakonom propisano da trgovačko društvo može početi obavljati djelatnost ili djelatnosti koje čine predmet njegova poslovanja nakon što nadležno tijelo donese odluku kojom se utvrđuje da društvo udovoljava tehničkim, zdravstvenim, ekološkim i drugim uvjetima propisanima za obavljanje te ili tih djelatnosti (suglasnost za početak rada), ono smije početi obavljati takvu djelatnost čim pribavi takvu odluku.

Okolnost da je društvo pribavilo ovu odluku ne upisuje se u sudski registar niti se ova odluka polaže u zbirku isprava.(4) Ako je zakonom za pojedine djelatnosti propisano da ih mogu obavljati samo određeni oblici trgovačkih društava (zakonski oblik kao uvjet za obavljanje djelatnosti), te da se pojedine djelatnosti mogu obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili drugoga akta nadležnog tijela (suglasnost za djelatnost), takve djelatnosti mogu obavljati samo trgovačka društva za koja je to zakonom određeno, odnosno samo ako za to dobiju propisanu suglasnost, dozvolu ili drugi akt nadležnog tijela.

– Parkiranje je uređeno samo u vidu uslužne komunalne djelatnosti i to Zakonom o komunalnom gospodarstvu, ali samo parcijalno ukoliko se obavlja na uređenim javnim površinama i u javnim garažama, a što nije predmet ovog upita budući da se obavlja na privatnim nekretninama. Mišljenja sam da je još potrebno navesti i odredbu čl. 30 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima:(1) Pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima.(2) U granicama iz stavka 1. ovoga članka vlasnik ima, među ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari – pojasnio je i potkrijepio zakonskim odredbama gradski pročelnik Filip Vlah.