Ukoliko se ishoduju sve dozvole, radovi na rekonstrukciji i proširenju zračnog pristaništa trebali bi krenuti u listopadu, te će već sljedećeg ljeta na njega slijetati veći zrakoplovi, kapaciteta do 180 putnika, čime će gosti puno brže i komotnije stizati u destinaciju. Aerodrom će u sezoni zapošljavati 40 ljudi
MALI LOŠINJ Dok se očekuje da vlada RH svrsta projekt marine Velopin u Malom Lošinju među strateške, 30-ak milijuna eura vrijedna investicija proširenja lošinjske Zračne luke već je dobila blagoslov aktualne vlasti.
Investitor Jadranka d.d. očekuje kako će svi potrebni papiri, lokacijska i građevinska dozvola, biti dovršeni do rujna ove godine, a novi aerodrom u pogonu već idućeg ljeta.
Dosad su na Lošinj slijetali mali privatni zrakoplovi. Ubuduće se mogu očekivati oni srednjeg dometa, zrakoplovi kapaciteta do 180 putnika, Boeing 737-500, Airbus A-320 200 i nešto manjeg kapaciteta Dash-8 400.
Površina ovog međunarodnog zračnog pristaništa povećat će se na 38 tisuća četvornih metara, a uzlazno-sletna staza produljit će se s 900 na 1.800 metara. Sadašnji terminal u potpunosti će se sravnati sa zemljom, tek će na fotografijama ostati zabilježeno skromno zdanje i dotrajali interijer.
U najboljim poslovnim godinama aerodrom Lošinj imao je promet do deset tisuća putnika, nakon krizne 2008. brojka se smanjila na šest tisuća putnika godišnje, kaže nam direktor Zračnog pristaništa Lošinj Alan Horvat. Prema riječima Nine Garić, članice uprave Jadranke d.d., novi aerodrom bit će kapaciteta za 1,4 milijuna putnika godišnje, no očekuje kako će u prvih deset godina ostvariti promet od 100 tisuća putnika na godinu.
Očekuje se i izgradnja nove zgrade za tranziciju putnika, površine tri tisuće kvadrata s manjim ugostiteljskim objektom. Na samom aerodromu otvorit će se 30 novih radnih mjesta, u sezoni i dodatnih 10, no najvažnije je, apostrofiraju iz Jadranke, što će gosti brže stizati u destinaciju.
Osnovni je cilj za početak charter aranžmanima puniti kapacitete Jadranka hotela, a prema srednjoročnom planu dovesti i low cost kompaniju ili više njih za avio prijevoz putnika.
Ubrzani postupak
Teren na kojemu će se graditi aerodrom dijelom je u vlasništvu države, dijelom gradski, a najveći dio je u privatnom vlasništvu. Kako je Grad Mali Lošinj glavni partner projekta, svoj dio zemljišta planira uložiti u temeljni kapital poduzeća.
Privatni vlasnici će se obeštetiti, a država će se zbrinuti na jedan od tri modela koje će sama ponuditi investitoru. Za pretpostaviti je kako su mogućnosti da država ponudi zemljište na prodaju, u najam ili da zemljište unese u kapital.
Iako je sadašnji aerodrom u većinskom vlasništvu Lošinjske plovidbe holdinga iz Malog Lošinja s temeljnim kapitalom od 57 milijuna kuna, Jadranka d.d. koja trenutno ima 30 posto vlasničkih udjela, a investicijskom injekcijom od 30 milijuna eura preuzela bi većinski paket dionica.
Pregovori s kompanijama
Iako se već neko vrijeme priča o rekonstrukciji aerodroma, lokacijska dozvola radi se tek sada, i to nova, budući da je ranije napravljena lokacijska dozvola za projekt od kojega se odustalo jer je bio prevelik i preskup.
– Ovim projektom smo se odlučili ići na neke minimalne potrebe koje su nužne za funkcioniranje zračnog pristaništa, što podrazumijeva i minimalne popratne sadržaje. Treba nam isključivo funkcija aerodroma, nikakvi hotelski objekti u blizini, već što bolja dostupnost otoka turistima, kaže Garić, dodajući da očekuju dolazak povjerenika od strane Vlade koji će pratiti realizaciju projekta.
Još uvijek nije poznato koje će avio kompanije imati letove za Lošinj. Zna se tek da će u početku dolaziti charter letovi.
– U fazi smo pregovora. Cilj su nam charter letovi. Neki kompanije su izrazile veliku želju za suradnjom. Cilj nam je puniti hotele, da cijela destinacija bude dostupnija. Službeno, aerodrom će imati kapacitet za 1,4 milijuna putnika godišnje. Naravno da toliki broj ljudi neće slijetati, cilj nam je u roku pet do sedam godina doći do 75 tisuća putnika godišnje, odnosno 100 tisuća za deset godina. Također, želimo produljiti sezonu na cijelu godinu jer ako budemo punili glavnu sezonu, doći ćemo do problema manjka kapaciteta. Po nekim internim kalkulacijama već nam sada u sezoni nedostaje petstotinjak smještajnih kapaciteta koji bi bili interesantni onog trenutka kada se aerodrom stavi u funkciju. U dogledno vrijeme od nekoliko godina planiramo i dolazak low cost kompanija. Benefite na razini destinacije od novog aerodroma imat će svi, zaključuje Nina Garić iz Jadranke d.d.