KRASICA – »Što j’ na moru i na kopnu: usmene pjesme i pripovijetke iz kontinentalne i primorske Hrvatske«, naziv je kulturno-umjetničkog susreta, kojega je organizirala Katedra Čakavskog sabora Bakarskoga kraja, na Krasici, mjestu rođenja Frana Mikuličića, svećenika i sakupljača narodnih pjesama sjevernog Primorja, od Novog Vinodolskog do Bakra i Krasice.

Susret je zamišljen kao cjelodnevno događanje u suradnji s gostima i dugogodišnjim Katedrinim prijateljima iz kontinentalnih krajeva Hrvatske, koji, kao i bakarska Katedra pažnju i svoj trud usmjeravaju zaštiti zavičajne baštine što je naročito naglašeno u ovakvim i sličnim prigodama.

Uz domaćine i organizatore, u susretu su sudjelovali KUD Primorka i Područna škola Krasica, pivači i sopci KUD-a Bribir, pjesnikinja Ivana Klovar, Vokalni ansambl Duga, Dugo Selo, Društvo Kajkavina, KUD Trnovitica, Društvo za poljepšavanje Omišlja, KUD Ive Jurjević iz Omišlja, KUU Sklad Bakar, Bakarska gospoda i kapitani. Suorganizatori programa bili su Vijeće Mjesnog odbora Krasica, Karnevalska udruga Krasica pa Rio, PŠ Krasica, Udruga umirovljenika Krasica i KUD Primorka Krasica.

– Hrvatska usmena književnost bogata je i raznolika. Sačuvana je brigom i zalaganjem mnogih poznatih i nepoznatih zapisivača. I danas, u suvremenom trenutku, ta se književnost zapisuje i objavljuje. Kao što je hrvatski prostor raznolik i po geografskim i povijesnim obilježjima, tako je i usmena književnost iskazala raznolike posebnosti s obzirom na pojedino područje na kojem je nastajala i na kojem je zabilježena. I na hrvatskom kopnu i uz hrvatsku obalu sačuvano je raznoliko bogatstvo hrvatske usmene književnosti. Pjesmom i rječju ovaj program još jednom pokazuje svu raskoš i ljepotu dijalektalnih izričaja Lijepe Naše, a time i našeg hrvatskog jezika, kazala je predsjednica KČS Bakarskoga kraja Ružica Cipro Dragičević, dodajući kako je ideja okupljanja s ovom temom proizašla iz projekta »Ča-kaj-što«, 2017. godine.

Fran Mikuličić rođen je u Krasici, 2. ožujka 1851. godine. Pučku školu završio je u Bakru, jer Krasica u njegovo vrijeme još nije imala ni crkve, ni groblja, ni škole, a gimnaziju i sjemenište u Senju. Pored svećeničkih dužnosti, Mikuličić je učio jezike, bio je poliglot. Intenzivno je sakupljao narodne pripovjetke i pjesme. Godine 1876. preduhitrio je poziv Matice hrvatske i o svom trošku objavio u Kraljevici Narodne pripovjetke i pjesme iz Hrvatskog zagorja. Mikuličić je 1884. godine Matici hrvatskoj poslao svoju rukopisnu zbirku usmenih pjesama pod naslovom »77 pjesama junačkih i ženskih iz Hrvatskoga primorja (Bakar, Novi Vinodolski i Krasica)«.

Susret se odvijao u dva dijela, a počeo je okruglim stolom »Što j’ na moru i na kopnu: usmene pjesme i pripovijetke iz kontinentalne i primorske Hrvatske«, na kojem je predstavljeno Mikuličićevo sabrano djelo te prikazane okolnosti u kojima je djelovao. Prikazani su suvremeni dosezi i plodovi Mikuličićevog rada na sakupljanju usmene književne baštine Hrvatskog primorja, u izlaganju izv. prof. dr. sc. Vjekoslava Jurdana sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

Potom je u Domu kulture Krasica održan kulturno-umjetnički program gostiju i domaćina. Organizatori su goste dočekali uz Primorski stol, s domaćim delicijama i izložbu o Krasici, s eksponatima krasičarskih udruga, a s naglaskom na stoljetnu tradiciju maškaranja na Krasici. Također, posjetitelji izložbe, postavljene u prostorijama Mjesnog odbora Krasica, imali su prigode razgledati i kupiti nakit umjetničkog obrta iz Bjelovara.