ZAGREB – Ministar branitelja Tomo Medved jučer je ustvrdio da »određene strukture i određene osobe netočno manipuliraju brojkama o porastu zahtjeva za braniteljske mirovine, te je najavio da će ovih dana njegovo ministarstvo dostaviti sliku kretnja korisnika braniteljskih mirovina unazad nekoliko godina i da će svi moći utvrditi točne brojke.

Upravo je naš list otkrio da je u prva četiri mjeseca ove godine država dobila zahtjev za još 1.999 invalidskih mirovina pripadnika HVO-a, da je dosad 1.678 građana, 24 godine nakon rata, dobilo status branitelja, a 735 postojeća branitelja status vojnih invalida. I sve to na osnovu službenih odgovora Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i tri ministarstva, među kojima je i ono koje vodi Medved.

Uz to hrvatske institucije na svojim službenim stranicama objavljuju sva mirovinska primanja na osnovu braniteljskog statusa, pa nije jasno s kakvim će to novim podacima izaći ministar branitelja koji javnosti dosad nisu poznati. Preciznog izračuna nema jedino za to kolika su primanja umirovljenih branitelja ostvarena na osnovu njihovog staža, jer među njima ima desetke tisuća onih koji su radili i po 30 ili više godina, a kolika na osnovu posebnih propisa.

Novi Zakon

Jučer je i sam Medved priznao da je takav izračun izrazito zahtjevan i složen proces, a dok ga netko ne izradi, mi smo odlučili na jednom mjestu donijeti ono što je poznato, i to ne na osnovu »određenih struktura i osoba koje manipuliraju«, nego na osnovu podataka nadležnih ministarstva i Zavoda za mirovinsko osiguranje.

Tako je posljednjeg dana ožujka, kažu statistički podaci HZMO-a, na osnovu Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, država isplaćivala 71.777 mirovina, od toga 55.738 invalidskih i 14.330 obiteljskih. Prosječna invalidska mirovina bila je 5.597, 35 kuna, a obiteljska nešto veća – 6.817,93 kune. Te su mirovine u odnosu na vrijeme kad je Medved preuzeo ministarsku dužnost porasle za 500 kuna, a broj korisnika invalidskih i obiteljsko mirovina ukupno je pao za 1.096.

No, status vojnog invalida želi još više branitelja koji onda postaju i potencijalni korisnici invalidske mirovine. Upravo nam je Ministarstvo branitelja odgovorilo da je dobilo 10.712 zahtjeva branitelja za utvrđivanje invaliditeta, što im omogućava novi zakon koje je izradilo to isto ministarstvo. Zasad su 735 zahtjeva riješili pozitivno, a 558 negativno.

Invalidske ili obiteljske mirovine prima i 6.755 pripadnika HVO-a u prosječnom iznosu od 3.097,90 kuna i njihov je broj u odnosu na prije tri godine, znači otkad je Medved ministar, pao za 99, ali je prosječna mirovina porasla za tristotinjak kuna. Taj status u Hrvatskoj se mogao ostvariti najkasnije 2006. godine, ali novi zakon omogućava pripadnicima HVO-a da naknadno zatraže invalidsku mirovinu, što je od početka godine učinilo njih 1.999. I to nije nikakva manipulacija nego službeni odgovor HZMO-a.

Uz to 38 tisuća branitelja prima mirovine koje su im priznate prema općem mirovinskom zakonu, dakle prema onome koji vrijedi za ostale radnike u Hrvatskoj, ali su utvrđene prema Zakonu o hrvatskim braniteljima, odnosno uz određene pogodnosti, koje su znatno manje nego u prve dvije spomenute skupine. Među njima je gotovo polovica starosnih mirovina, a ti ljudi su skupili više od 33 godine staža, no svejedno im je mirovina tek nešto veća od 2.800 kuna. Ostale mirovine su invalidske i obiteljske. Broj ovih mirovina je u odnosu na prije tri godine porastao za 7.806, što je logično jer je većinom riječ o ljudima koji su nakon rata nastavili raditi, ali sada ispunjavaju uvjete za odlazak u mirovinu.

Ipak, status branitelja daje im nešto povoljnije uvjete za odlazak u mirovinu i na osnovu njega imaju nešto bolji izračun, od ostalih građana.

Mirovine za pripadnike HVO-a

Dakle, u sve tri skupine koje su cijelu ili dio mirovine ostvarile na račun statusa branitelja ili pripadnika HVO-a, što je prema novom zakonu izjednačeno, ili članova njihovih obitelji, u ožujku je isplaćeno 115.934 mirovine. To je 6.511 mirovina više nego što je to bilo počekom 2016. godine kad je Ministarstvo preuzeo Tomo Medved. Na te podatke njegovo ministarstvo niti on osobno sigurno nisu utjecali, jer se povećavao samo broj mirovina koje se ostvaruju prema općim propisima, te njihovim korisnicima status branitelja pomaže da ostvare nešto veću, odnosno zajamčenu mirovinu i da je mogu ostvariti neznatno ranije od ostalih građana.

Međutim, Medved je omogućio da osim naknadnog dokazivanja statusa vojnog invalida, i mirovine za pripadnike HVO-a, građani mogu naknadno dokazivati i status branitelja i prema podacima što su nam ih dostavili MUP i MORH, takav je zahtjev podnijelo 10.600 građana i on je zasad odbijeno za njih ukupno 1.678, dok je odbijeno njih 1.783.

Dakle, još jednom nije riječ o manipulaciji, nego o službenim brojkama: Medvedov je zakon donio samo u četiri mjeseca 1.999 zahtjeva pripadnika HVO-a za invalidskom mirovinom, 1.678 novih branitelja i 735 branitelja sa statusom vojnog invalida. I sve to uz 115.934 mirovine koje su povezane sa statusom branitelja.

Sva ta prava građanima su omogućili zakoni koje su na snazi u Hrvatskoj i nitko zapravo ne osporava državi želju i obvezu da se brine o određenoj skupini u društvu, pa tako i braniteljima, posebice onima koji su teško stradali u ratu, ili obiteljima onih koji su poginuli. Ali, to nisu prava iz mirovinskog osiguranja i zato bi bilo dobro da država konačno njihovu isplatu razdvoji od onog dijela braniteljskih primanja koja su ostvarena na osnovu uplata u mirovinski fond.

Nevjerojatna računica u Vladi

Vlada se jučer pohvalila savršenim, stopostotnim rezultatom u izradi zakona u prošloj godini. U izvješću o provedbi Plana zakonodavnih aktivnosti Vlada kaže da su njezini resori planirali izradu 68 zakona i da su ih toliko izradili. No, potpuno nestvarno izgleda računica koja je Vladu dovela do takvog uspjeha. U Planu zakonodavnih aktivnosti za prošlu godinu bio je 121 zakon, pa je izrada 68 zakona, daleko od stopostotnog ispunjena kojim se Vlada hvali.

U Banskim su dvorima smislili i genijalno objašnjenje za to. Navode da je Plan izvorno sadržavao 121 zakon, ali su tijekom godine nositelji izrade tih zakona izvijestili da povlače 53 zakona. Tako je plan smanjen na 68, koliko ih je i izrađeno, i učinak je stopostotni. Prikazan je isti rezultata i za 2017. godinu, dok se navodi da je Vlada Zorana Milnovića imala učinak od 30 do 38 posto, a Tihomir Oreškovića 18 posto. Andrej Plenković tako je, koliko god računica bila posvađana s logikom, morao imati učinak od sto posto.

Za nadati se je da Vlada nije jednaku metodu koristila i u izradi izvješća o izvršenju prošlogodišnjeg proračuna, što je također predstavila kao svoj izniman uspjeh, jer je lani, drugu godinu za redom, ostvarila višak proračuna opće konsolidirane države i od 0,2 posto BDP-a, odnosno 758 milijuna kuna prema metodologiji koju primjenjuje Eurostat. Premijer Plenković pohvalio se kako »ostvarenje suficita dvije godine za redom, i po nacionalnoj i europskoj metodologiji, dosad nije uobičajeni sport u Hrvatskoj«.

Ministar Marić izvijestio je da je država lani imala ukupne prihode proračuna 129,4 milijarde kuna, što je 0,2 posto više od plana, a da su rashodi bili 129,6 milijardi kuna, što je na razini 1,6 posto manje od planiranog, ali ipak 3,7 posto više nego što se potrošilo u 2017. godini. Što se tiče ove godine u prva tri mjeseca proračunski su prihodi porasli za 3,3 posto u odnosu na isto lanjsko tromjesečje, dok su rashodi, odnosno proračunska potrošnja rasli po znatno većoj stopi, šest posto, izvijestio je ministar financija, napominjući da je za prvo tromjesečje u kojem su prihodi niži nego u preostala tri uobičajeno da rashodi rastu po većoj stopi nego prihodi. Tako su u prvom kvartalu rashodi bili dvije milijarde kuna veći od prihoda, što je deficit, kako tvrdi ministar, otprilike na razini prošlogodišnjeg u prvom tromjesečju.