Europi trenutačno, prema procjenama EDCD-a, prijeti 47 zaraznih bolesti. Samo neki od primjera, pored ospica, su još i pandemijska, gripa, ebola i zika virus
Epidemija ospica koja vlada Italijom, Francuskom i Balkanom, a u Hrvatskoj trenutno zahvaća dubrovačko područje, dokaz je kako su zarazne bolesti i u 21. stoljeću ozbiljna prijetnja zdravlju ljudi. Unatoč cjepivima, dobroj zdravstvenoj zaštiti i prosvjećenosti, zarazne bolesti potpomognute tehnološkim napretkom i globalizacijom, šire se možda uspješnije nego ikad, zbog čega zdravstvene vlasti i organizacije u cijelom pokušavaju razviti niz mjera kako bi bile spremne za slučaje širenja epidemija bolesti koje trenutno postoje u nekom od dijelova svijeta.
Implementacija međunarodnih zdravstvenih propisa (IHR) Svjetske zdravstvene organizacije bila je tema nedavne konferencije u organizaciji Europske komisije u Ateni na kojoj su zemlje članice Europske unije predstavile programe i protokole koji bi trebali omogućiti brzu reakciju u slučaju širenja opasnih zaraznih bolesti, ali i drugih međugraničnih prijetnji poput klimatskih promjena koje utječu na okoliš, kemijskih i radijacijsko-nuklearnih prijetnji te prijetnji nepoznatog podrijetla.
Ozbiljne međugranične prijetne zdravlju ljudi pojavljuju se svakodnevno i zahvaćaju brojne zemlje u globaliziranom svijetu. Prema Europskom centru za prevenciju zaraznih bolesti (EDCD) Europi trenutačno prijeti 47 zaraznih bolesti. Samo neki od primjera, pored ospica, su još i pandemijska gripa, ebola i zika virus.
Nepredvidljive epidemije
Prema riječima John F. Ryana direktora za javno zdravsvo u DG Sante Europske komisije, epidemije su nepredvidljive i mogu imati snažan utjecaj na zdravlje pojedinca, zdravstvene sustave, ali i ozbiljne efekte na međunarodne ekonomije. Pritom ističe da upozoravanje na višestruke opasnosti zaraznih bolesti nije zastrašivanje, već pozivanje na konstantnu spremnost za takve scenarije koji se mogu dogoditi svakog trenutka.
Prema riječima dr. Danijele Lakošeljac, voditeljice Epidemiološke službe u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, reagira se na svaku zaraznu bolest na našem području. Područje nadzora ove službe specifično je i po velikom broju pomoraca i zaposlenih na platformama koji zbog prirode svog posla rade i prolaze zemljama u kojima vladaju epidemije zaraznih bolesti.
– Epidemiološke službe kod nas uvijek reagiraju na svaku zaraznu bolest, što god da se pojavi, koja god je zaraza aktualna. Primjerice, PGŽ je u vrijeme epidemije ebole kao županija u Hrvatskoj bio mjesto s najvećim brojem zdravstvenih nadzora upravo na ebolu. Naime, kad je posljednji put izbila epidemija ebole, svi povratnici iz zemalja zahvaćenih epidemijom bili su pod zdravstvenim nadzorom epidemiologa, a kod nas su to bili u najvećoj mjeri radnici na platformama. Općenito pri povratku iz zemalja gdje postoje zarazne bolesti, granični sanitarni inspektor ima pravo izdati rješenje toj osobi da se što prije javi u nadležni županijski zavod za javno zdravstvo po mjestu stanovanja. Dolaze nam tako nadzori na koleru, na malariju, žutu groznicu, ebolu i poliomijelitis koji još nije iskorijenjen u tri tzv. endemske države: Nigeriji, Afganistanu i Pakistanu, kaže dr. Lakošeljac.
– Nitko ne voli zamišljati najgore scenarije s kojima se možemo susresti u slučaju međugraničnih prijetnji, no biti spreman za takve situacije u budućnosti, temelj je planiranja u zdravstvenim sustavima Europe i svijeta. Zarazne bolesti ne poznaju granice i mogu ozbiljno ugroziti ljudsko zdravlje, pa je posljednično, njihov socijalni i ekonomski utjecaj na naše globalizirano društvo iznimno visok. Dokazao je to, uostalom, virus ebole u zapadnoj Africi, smatra Ryan.
Europska unija nizom programa podržava suradnju i koordinaciju svojih zemalja članica kako bi prevenirala širenje zaraznih bolesti i podigla razinu zaštite od takvih bolesti u EU. Zemlje Europske unije u slučaju pojave zarazne bolesti na svom području dužne su u roku od 24 sata obavijestiti Europsku komisiju i Svjetsku zdravstvenu organizaciju. Europska komisija surađuje sa svojim zemljama članicama i svojim zdravstvenim agencijama kao i međuradnim zdravstvenim udruženjima kako bi postigla što bolju koordinaciju među članicama, odgovorno planiranje i primjerenu borbu protiv međugraničnih prijetnji zdravlju.
Vektorske bolesti
Morski pak promet ima glavnu ulogu u prijevozu dobara u Europu i više od 90 posto takvog tereta prolazi kroz više od 1.200 luka u 22 zemlje članice EU s izlazom na more. Također, kroz luke EU godišnje prođe više od 400 milijuna putnika. A kad je riječ o turizmu, Europa je i dalje najposjećeniji dio svijeta s više od polovice globalnog broja posjeta.