ZAGREB » Za novinarska pitanja najzatvorenija su državna tijela s najvećom koncentracijom političke i financijske moći, a državna tijela i snažno diskriminiraju novinare s obzirom na utjecajnost i kritičnost medija za koji rade, te s obzirom na osobna poznanstva između predstavnika medija s jedne i predstavnika Vlade i ministarstava s druge strane.

Proizlazi to iz rezultata istraživanja o otvorenosti vlasti prema novinarima, što su ga tijekom travnja i svibnja proveli i jučer predstavili, Zbor istraživačkih novinara Hrvatskog novinarskog društva i GONG. U istraživanju je sudjelovalo 138 novinara, a jedino s čim bi aktualna vlast mogla biti zadovoljna jest ocjena da je ova vlast za nijansu otvorenija od prethodne.

   – Istraživanje je pokazalo da većina tijela ima prolaznu ocjenu, ali je zabrinjavajuće što su oni koji imaju najveću političku moć dobili najlošiju ocjenu – kazao je predsjednik Zbora istraživačkih novinara Hrvoje Zovko.

   Na dnu s najlošijom ocjenom, po skoro svim kriterijima, su Središnji Vladin ured, Ministarstvo financija, unutranjih poslova, pravosuđa te, novinarima matično, Ministarstvo kulture.

   Apsotrofirao je Zovko problem informiranja neforamalnim kanalima, ustvrdio kako se pokazalo da dobar novinar ne mora biti i dobar glasnogovornik, podsjetio na to da je Franjo Tuđman imao tjednu konferenciju za tisak, baš kao i Ivica Račan, da bi tu praksu prekinuo Ivo Sanader, a ne misli je oživjeti ni aktualni premijer.

   Vrednujući od 1 do 5 kvalitetu i brzinu odgovora koje dobivaju od 24 državna tijela, novinari su ocjenu manju od tri dali središnjem uredu Vlade, Ministarstvima pravosuđa, poljoprivrede, gospodarstva, unutarnjih poslova, kulture, a najlošije je ocijenjeno Ministarstvo financija sa 2,3. Spomenuta ministarstva najlošija su i po dostupnosti dužnosnika za izjave i intervjue. Među najbolje ocijenjenim prema kvaliteti i brzini odgovora su Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Ured predsjednika RH, ministarstva uprave, graditeljstva i prostornog uređenja, branitelja i obrane.